Naučnici otkrili misteriozni komad Zemljine kore u Evropi

​Nove studije su pokazale da su istraživači proučavanjem kristala rijeka u Finskoj otkrili tragove skrivenog komada Zemljine kore iz srca drevnog kontinenta. Kristali, iz minerala cirkona, formirali su se duboko unutar kore i pružaju naznake o tome kako su se formirale neke od najstarijih stijena u Evropi prije 3.75 milijardi godina.

Da bi otkrili ovu činjenicu, tim je proučavao tri geokemijska pokazatelja: uran-olovo, lutecijum-hafnijum i kiseonik; kako bi datirali kristale i uporedili njihove karakteristike s drugim drevnim korama. Analiza je otkrila da je dio kore oko 250 miliona godina stariji nego što su naučnici prethodno mislili, te da je vjerovatno potekao iz Grenlanda, prema izjavi Univerziteta u Kopenhagenu objavljenoj 21. marta. Studija osvjetljava formiranje i rast arheanskih kratona, najstarijih dijelova kontinentalne kore koji su se formirali tokom arheanskog perioda prekambrijske ere (od prije četiri milijarde do prije 2.5 milijarde godina), kada je prvi put nastao život.

"Razumijevanje kako su se formirali kontinenti pomaže nam razumjeti zašto je naša planeta jedina u Sunčevom sistemu s životom na njoj," rekao je vodeći autor Andreas Peterson, geohemičar na Univerzitetu u Kopenhagenu. "Jer bez fiksnih kontinenata i vode između njih, mi ovdje ne bismo bili. Kontinenti zaista utiču na okeanske struje i klimu, što je ključno za život na Zemlji."

Naučnici su svoje nalaze predstavili u studiji objavljenoj 28. decembra 2023. godine u časopisu "Geology". Prethodna istraživanja otkrila su dokaze o ranoj arheanskoj kori u regijama Pudasjarvi i Suomujarvi u Finskoj, prema studiji. Tim je dobio kristale cirkonijuma iz riječnih pijesaka u tim regijama i otkrio da kristali imaju sličan izotopni zapis kao stijene sjevernoatlantskog krakta Grenlanda, sugerišući da je dio finske kore nastao u Grenlandu.

"Svojstva kristala cirkonijuma koje smo pronašli u rijeci pijeska i stijenama u Finskoj ukazuju na to da su mnogo stariji od bilo čega ikada pronađenog u Skandinaviji, dok odgovaraju starosti uzorka stijena s Grenlanda," rekao je Peterson. "U isto vrijeme, rezultati tri nezavisne analize izotopa potvrđuju da je skandinavska stijenska podloga najvjerovatnije bila povezana s Grenlandom."

Svi ovi podaci pokazuju da su ove zemlje iznad dijela kore nazvane Fennoskandinavski štit ili Baltički štit. Naučnici sada smatraju da je ova kora otpala s Grenlanda i kretala se stotinama miliona godina prije nego što se ukorijenila tamo gdje je danas Finska. Zatim se nakupila nova geološka materija i narasla je u Skandinaviju, prema izjavi. (Ovdje istraživački tim koristi termin "Skandinavija" kako bi predstavio fennoskandinavsku geološku regiju, koja uključuje Finsku.)

Kad se ovaj razdor dogodio, Zemlja je možda bila potpuno prekrivena vodom. "Zemlja je vjerovatno bila vodena planeta, poput one u filmu 'Vodeni svijet', ali bez ikakvog kiseonika u atmosferi i bez izbijanja kore", rekao je Tod Veit, geolog na Univerzitetu u Kopenhagenu. "Ali, jer je to tako daleko u prošlosti, ne možemo biti sigurni kako je to zapravo izgledalo." Otkrivanje "sjemena" iz drevnog kontinenta koji je narastao u ono što danas vidimo može nam pomoći razumjeti kako su se formirali drugi kopneni masivi na Zemlji.

"Naše istraživanje pruža nam još jednu važnu naznaku u misteriji kako su se kontinenti formirali i širili po Zemlji - posebno u slučaju Fennoskandinavskog štita," rekao je Veit. "Ali još uvijek ima puno toga što ne znamo. U Australiji, Južnoj Africi i Indiji, na primjer, pronađena su slična sjemena, ali nismo sigurni jesu li svi došli iz istog 'rodilišta', ili su se nezavisno pojavili na nekoliko mjesta na Zemlji", navodi Veit, a prenosi "Klik".