TasteAtlas odabrao najbolje iftarske deserte: Jedan je iz BiH

Gastronomski magazin Taste Atlas koji je poznat po enciklopediji tradicionalne hrane napravio je listu najboljih deserta u kojima se uživa za iftar tokom mjeseca Ramazana, a među izdvojenima, našla se i jedna poslastica iz BiH.

Iftar, obrok kojim muslimani prekidaju post tokom ramazana, vrijeme je veselja i zajedničkog druženja. Tradicionalni iftarski obroci se uveliko razlikuju širom islamskog svijeta, odražavajući bogatu tapiseriju kultura i kuhinja.

Posebno značajnu ulogu u iftaru imaju deserti, koji pružaju slatki završetak dana posta. Taste Atlas je izdvojio nekoliko tradicionalnih iftarskih deserta u kojima se uživa u raznim zemljama, a najbolji desert iz Bosne i Hercegovine je – tufahija.

“Tufahija je poslastica od jabuka koje se pirjaju u vodi i šećeru, puni krem filom od badema ili oraha, a zatim se kratko zapeku i poliju šećernim sirupom. Porijeklo deserta je perzijsko – u Bosnu je došao sa Osmanlijama koji su vladali zemljom u prošlosti“, napisao je Taste Atlas.

Ova osvježavajuća poslastica tradicionalno se konzumira ohlađena, servirana u velikoj čaši, ukrašena šlagom i višnjom na vrhu.

Pored naše tufahije, Taste Atlas je preporučio još neke deserte koji su sastavni dio trpeze kod muslimana u različitim državama.

Deserti svjetske iftarske trpeze

Na listi se našla Kanufah, koja se sastoji od dva hrskava sloja isjeckanog i maslacem namazanog kataifi ili knefe tijesta, punjenog sočnom kremom od sira koja je često aromatizirana koricom narandže i kardamonom, a zatim se prelijeva šećernim sirupom natopljenim limunovim sokom i vodom od cvijeta narandže. Smatra se da potječe iz Sirije ali sesert možemo naći i u Libanu, Egiptu i Palestini.

A kakav bi to Ramazan bio bez baklave? Popularnost baklave je odavno prevazišla granice, regione i etničke grupe da bi postala desert na čije poreklo i izum tvrde brojne zemlje. Vjerovatno je asirskog porijekla, datira iz 8. stoljeća, odakle se proširio po cijelom regionu sve do Grčke.

Grci su izmijenili recept i napravili tanke listove, danas poznate kao filo tijesto, ali se vjeruje da je moderna baklava originalna turska kreacija.

Međutim, gotovo je nemoguće odrediti tačno mjesto porijekla baklave, a debata o njenoj autentičnosti još uvijek traje između Turske i Grčke. Ipak, TasteAtlas je za ovu priliku odabrao Tursku baklavu sa pistacijama.

“Desert godine”

Sljedeći na listi je poseban osvježavajući puding koji je prije par godina sam TasteAtlas prozvao desertom godine, a to je soleh zard: puding od riže sa šafranom. Sholeh zard je drevni iranski desert koji se nekada služio samo u posebnim prilikama. Riža se kuha u vodi, a zatim obogaćuje šafranom i šećerom, a uobičajeni dodaci uključuju naribane orašaste plodove i začine kao što su kardamom i cimet. Kuhari često koriste i ružinu vodu za bolju aromu.

Sholeh zard se obično servira u pojedinačnim porcijama i dolazi ukrašen mljevenim cimetom, naribanim bademima ili pistacijama.

Taste Atlas potom dodaje lapis legit na listu iftarskih užitaka, a desert je tradicionalna slojevita torta porijeklom iz Indonezije, a napravljena je pod uticajem holandske kuhinje. Kolač se sastoji od 18 do 30 posebno pečenih slojeva žumanjaka, šećera, brašna, putera i začina kao što su buzd, muškatni oraščić, karanfilić i cimet.

Nadalje, na listi se nalazi qatayef – arapski desert koji je pozant u Egiptu i glavni je element ramazanskog praznika. To je slatki palačinak koji se obično puni sirom ili orašastim plodovima kao što su orasi, bademi, pistacije ili lješnjaci. Qatayef se može konzumirati i običan, preliven kremastim vrhnjem ili preliven šećernim sirupom.

Na listi su i lokumi

Šesti desert na ovoj listi je ma'amoul. To je drevni kolačić punjen voćem i orašastim plodovima kao što su hurme, orasi i pistacije. Kolačići se tradicionalno pripremaju za Uskrs, Ramazan, festivale i proslave, a obično se oblikuju u kuglice ili kupole. Recept se pripisuje Libanu.

Jedna lagana poslastica koju TasteAtlas izdvaja je revani. Revani je klasični grčki/turski desert koji se pravi od griza, šećera i brašna, uz dodatak aroma poput vanilije, limunove kore ili ružine vodice, ovisno o varijacijama recepta. Kolač se odlikuje svojom nadmoćnom slatkoćom, koja je rezultat namakanja kolača u agdu nakon što je pečen.

Iako se jelo uglavnom vezuje za Grčku i Tursku, slična jela nalaze se u brojnim drugim kuhinjama Bliskog istoka, Balkana i sjeverne Afrike, a u svakoj regiji se naziva drugačije.

Posljednje poslastice koje Taste Atlas izdvaja su lokumi. Lokumi su sočne, slatke kockice iz Turske na bazi želatina, škroba i šećera. Tradicionalno, lokum je aromatizovan ružinom vodicom, limunom, bergamotom narandžom, mastikom ili mentom, ali turski favorit ostaje lokum običnog želea u kombinaciji sa pistacijama. Postoje i druge varijante koje koriste sastojke kao što su cimet, hurme, lješnjaci ili orasi.