Evo kako da smanjite bacanje hrane

Tokom prvomajskih i uskršnjih praznika, hrana je u fokusu slavlja i često se desi da je spremimo previše i da nam ostane, ali bacanje hrane treba izbjegavati. Pred nama su dva praznika koja vezujemo za bogate trpeze: Prvi maj i Vaskrs.

A uz bogate trpeze, ruku pod ruku, dolazi i rizik od bacanja velikih količina hrane. Nauka nas upućuje na to da je najefikasniji način za ublažavanje karbonskog otiska na nivou pojedinca upravo – manje bacanje hrane. Koristi idu i dalje od toga.

Ne samo da manjim bacanjem hrane ublažavamo svoj doprinos emisijama gasova koji zagrijevaju atmosferu, već i drugim oblicima zagađenja životne sredine, istovremeno štedeći novac.

Kako da smanjite bacanje?

Šta možemo uraditi sa namirnicama koje su pred istekom ili im je već prošao rok trajanja? Svijet godišnje baci hranu u vrijednosti od hiljadu milijardi dolara, što je više od trećine proizvedene hrane. Udio hrane, koja može da se konzumira, u otpadu kreće se od 31% u Brazilu do čak 77% u Švicarskoj, navodi UNEP na osnovu relevantnih istraživanja.

Razlikovanje između oznaka “upotrebljivo do” ili “najbolje upotrijebiti do” moglo bi spriječiti da jestive namirnice iz domaćinstava završavaju na deponijama, pogotovo imajući u vidu globalni problem gladi.

Kako se Francuska bori protiv otpada od hrane?

Iako se u Francuskoj bacaju procentualno manje količine proizvedene hrane u odnosu na Evropsku uniju (18% nasuprot 20%), zemlja je prepoznala ovu vrstu otpada kao jedan od gorućih problema. U njegovo rješavanje krenuli su pre skoro desetak godina kada je donesen zakon koji zabranjuje supermarketima da bacaju namirnice koje ne prodaju, a moguće ih je koristiti.

Hranu pred istekom roka trajanja trebalo bi, prvo sniziti, a zatim se donira humanitarnim organizacijama. Ukoliko ove opcije nisu izvodljive, namirnice se koriste kao hrana za životinje ili se kompostiraju. A tek kada se iscrpe sve pobrojane mogućnosti, hrana se baca. Sve ovo je dio šireg cilja Francuske – da do 2025. prepolove količine prehrambenog otpada.

Iskorisitite ono što se tipično smatra otpadom

Jedna od najkorištenijih namirnica u domaćoj kuhinji je svakako krompir. Oljuštene kore uobičajeno završavaju u kanti za smeće, međutim – one nisu nejestive. Naprotiv, sadrže dosta vlakana i od ljuski krompira možete napraviti ukusnu grickalicu nalik čipsu. Dovoljno je da ih poslažete u tepsiju tako da se ne preklapaju, pouljite i začinite po ukusu. Kore pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 200 stepeni oko 10 minuta ili dok ne postanu hrskave. Ljuske krompira su odlične i za pravljenje bujona od povrća.

U te svrhe možete zapravo upotrijebiti bilo kakve povrtne ostatke – strugotine mrkve i lišće peršuna, zelena pera od mladog luka, kore crnog i bijelog luka, u suštini skoro bilo što vam ostane nakon čišćenja povrća… Ove otpatke čuvajte u zamrzivaču i kada napunite kesu, vrijeme je za kuhanje. Ostatke povrća ubacite u šerpu, prelijete vodom, dodate so, biber, začinsko bilje – šta god volite… Nakon što proključa na šporetu, ostavite da kuha još pola sata. Bujon se potom procijedi. Može se čuvati u frižideru ili zamrzivaču, u zavisnosti od vaše procjena koliko vremena bi vam trebalo da ga potrošite.

Zamrzavajte hranu

Još jedna od namirnica koje bi mogle da vam preteknu za praznike je hljeb čije ostatke možemo podijeliti sa pticama u komšiluku. Nepotrošeni hljeb možemo zadržati u domaćinstvu tako što ćemo od njega napraviti prezle ili tako što ćemo ga zamrznuti – u komadu ili parčad. Kao što vjerovatno već i znate, u zamrzivač možete ubaciti i već skuhana jela u odgovarajućim posudama, ali vodite računa da ih prethodno rashladite zato što bi tople porcije hrane mogle dovesti do topljenja leda.

Naravno, na zamrzavanje ostataka obroka ne morate se odlučiti neposredno posle kuhanja, već možete to uraditi i nešto kasnije – u roku ne dužem od 3-4 dana. Mnogo je i “sirove” hrane kojoj možemo produžiti život zamrzavanjem: od već spomenutog hljeba preko voća i povrća do sira, jogurta, jaja, pa čak i mlijeka. Pored toga, ako u vašem kraju postoji mjesto gdje se skupljaju psi i mačke lutalice, viškove hrane možete ostaviti i tamo – uz prethodnu provjeru da li to životinje smiju jesti, prenosi Citymagazine.rs.