Zašto je Beč ponovo špijunska prestonica Evrope?

Beč, koji je bio sinonim za mračne hladnoratovske intrige, ponovo je postao špijunska prestonica Evrope nakon što je počeo rat u Ukrajini.

Nakon što je došlo do povećanja špijunske aktivnosti, tri najveće opozicione stranke u zemlji proljetos su podržale zakonske izmjene kako bi se špijunaža u Austriji kriminalizovala, ali njihovi napori nisu uspjeli zahvaljujući stalnom odugovlačenju vlade, piše Fajnenšel tajms.

Porast špijuniranja u Beču izazvao je osudu saveznika i potkopao položaj zemlje među evropskim susjedima, koji su sve svjesniji tog problema.

Austrija je sjedište nekoliko velikih međunarodnih organizacija, uključujući Međunarodnu agenciju za atomsku energiju, OPEK i više agencija UN, ali je tradicionalno zatvarala oči pred tajnim obavještajnim aktivnostima na svom tlu, sve dok meta operacija ne postane austrijska vlada, prenosi Index.

Visoki evropski obavještajni funkcioneri gledaju na austrijsku situaciju sa sve većom zaprepašćenošću. Zemlja je već zamrznuta u mnogim dobro uspostavljenim aranžmanima za razmjenu obavještajnih podataka na kontinentu, koji su koordinisani kroz “Klub Bern”, neformalnu mrežu evropskih špijunskih agencija nazvanu po švajcarskom gradu.

Od invazije Moskve u februaru 2022. evropske države su izbacile više od 400 ruskih špijuna, a Austrija je do sada protjerala samo četiri.

U Beču je i dalje više od 180 akreditovanih ruskih diplomata, rekao je jedan viši zapadni obavještajni funkcioner, a za najmanje trećinu njih poznato je da koriste diplomatsko pokriće za prikupljanje obavještajnih podataka. Mnogo više njih sada ilegalno djeluje u zemlji zahvaljujući slabom nadzoru nad špijunažom.

“Ovo je stvarno Divlji zapad, gotovo je komično koliko toga prolazi u ovoj zemlji", rekao je jedan zapadni diplomata.

Kineski, iranski, izraelski i saudijski agenti takođe su prisutni u Austriji u velikom broju, zajedno s desetinama američkih, britanskih i evropskih.

Situacija je postala ozbiljan problem za austrijsku konzervativno-zelenu koalicionu vladu, ali su pad rejtinga u anketama i burna domaća rasprava o austrijskoj neutralnosti potisnuli pitanje špijuniranja u drugi plan.

Krovovi svake ruske diplomatske zgrade i kompleksa u Beču prekriveni su radarima, kupolama i čudnim "šupama", od kojih su neke izgrađene u posljednjih nekoliko mjeseci, za koje stručnjaci kažu da gotovo sigurno sadrže tehnologiju elektronskog nadzora.

"Čini se da je jedna od glavnih funkcija ruske obavještajne službe u Beču prikupljanje obavještajnih podataka u razmjeri koja je operaciju izdigla u najvažniju od cijele mreže u Evropi", rekao je austrijski politolog Tomas Rigler.

Čelnici austrijske obavještajne službe priznali su da postoji problem.

"Trenutna pravna situacija u Austriji, posebno vrlo ograničene zakonske mogućnosti za suzbijanje špijunaže i ograničena kriminalizacija takvih djela, dovodi do vrlo velikog broja agenata stranih obavještajnih i tajnih službi u našoj državi", objavila je austrijska Glavna uprava za javnu bezbjednost.