Ruski ministar financija Anton Siluanov nije otkrio što će Moskva učiniti, a rekao je i da još ne može procijeniti učinke nove mjere na ruski budžet
Ruski ministar financija Anton Siluanov kazao je u četvrtak da Rusija priprema odgovor na odluku EU, G7 i Australije o ograničenju cijena ruske nafte na 60 američkih dolara po barelu.
Siluanov nije precizirao koje bi protumjere Moskva mogla donijeti.
Istakao je jedino, objavio je TASS, da će protumjere ovisiti o tome kako će se ograničenje cijena ruske nafte odraziti na poslovanje ruskih kompanija.
Inače, prema riječima Siluanova, u ovom je trenutku još prerano davati ocjene kakav će biti učinak novih mjera EU, G7 i Australije na ruski proračun.
Rusija spada među najveće izvoznike "crnoga zlata" u svijetu. Glavno tržište za plasman ruske nafte do nedavno je bila Europa, u koju se nafta uglavnom isporučivala putem naftovoda.
Međutim, nakon što je Rusija 24. veljače napala Ukrajinu, EU je Moskvi uvela rigorozne sankcije. Među njima je i u lipnju dogovoren "naftni razvod" Unije s Rusijom, od kojeg su do daljnjega izuzete samo Mađarska, Slovačka i Češka, budući da nemaju izlaz na more, te Bugarska. Ipak, tu je riječ o razmjerno maloj količini ruske nafte koja nastavlja ulaziti u EU, i to putem naftovoda.
Od ponedjeljka, kada je paket sankcija na rusku naftu stupio na snagu, u EU se više ne može uvoziti nafta iz Rusije morskim putem.
EU je prošlog tjedna, u suradnji s G7 i Australijom, donijela i odluku o ograničenju cijena ruske nafte na najviše 60 USD po barelu.
Teoretski, Rusija ostalim zemljama može prodavati naftu i po višoj cijeni, no za njen transport ne može više koristiti tankere registrirane na području EU, G7 i Australije, niti može koristiti usluge tamošnjih osiguravajućih društava. Sve to u praksi prodaju ruske nafte po višim cijenama čini vrlo teškom, budući da glavnina i brodarskih kompanija i osiguravajućih društava ima sjedište u zemljama Unije i G7. U nekim slučajevima, poput zemalja koje su okružene Unijom, taj je uvoz sada gotovo nemoguć.
U Bruxellesu vjeruju da će sankcijama na rusku naftu oslabiti volju Kremlja da nastavi svoj pohod na Ukrajinu. Nafta, naime, čini velik dio prihoda ruskih energetskih kompanija u državnom vlasništvu, kao i samog ruskog proračuna.
Rusija se u ovoj godini već okrenula izvozu nafte u Kinu, Indiju i druge zemlje u Aziji i na drugim kontinentima. Međutim, kako prema njima ne postoje izgrađeni naftovodi ili su oni slabog kapaciteta, prijevoz nafte u te zemlje uglavnom se obavlja morskim putem, što usporava dotok nafte do krajnjeg odredišta i povećava njenu cijenu.
Osim toga, Rusija naftu prodaje uz poveći diskont od oko 30 posto. Cijena po kojoj se krajem prolog tjedna prodavala ruska nafta na svjetskom tržištu iznosila je 67 USD po barelu, što i nije puno manje od nove najveće dopuštene cijene.
U EU i G7 očekuju da će odluka o ograničenju cijena ruske nafte djelovati i na Kinu, Indiju i ostale uvoznike tog energenta. Preciznije, nadaju se da će te zemlje od Rusije tražiti dodatno smanjenje cijene po kojoj prodaje naftu.
Moskva je već najavila da nema namjere prodavati naftu državama koje su ograničile cijenu ruske nafte. Poručili su kako je riječ o netržišnoj i političkoj mjeri.
NAPOMENA: Komentarisanje vijesti na portalu UNA.BA je anonimno, a registracija nije poterebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečijeg seksualnog opredjeljenja neće biti objavljeni. Komentari održavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti krivično gonjeni. Kao čitalac prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uvjerenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanje drugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.