Ministri unutrašnjih poslova svih država članica EU sastaju se u četvrtak

Ministri unutrašnjih poslova iz 27 država članica Evropske unije okupit će se u četvrtak na sastanku na kojem će od njih biti zatraženo da glasaju o ključnom zakonu koji uvodi nova pravila o premještanju tražitelja azila.

Prošle godine je EU primila 966.000 zahtjeva za azil, što je više od 50 posto u odnosu na 2021. godinu.

"Postoji velika šansa da već sada u četvrtak možemo napraviti veoma važan napredak", rekla je Ylva Johansson, evropska komesarka za unutrašnje poslove.

Obraćajući se danas novinarima Johansson je iskazala optimizam po pitanju ishoda sastanka, opisujući zemlje bliskim u svojim pregovorima.

"Države članice su zaista konstruktivno raspoložene da pronađu rješenja, pa se nadam da će to biti moguće u četvrtak - zapravo mislim da hoće", rekla je Johansson.

Na stolu će biti Novi pakt o migracijama i azilu, koji je Evropska komisija predstavila još u septembru 2020.godine.

Pakt objedinjuje sve različite aspekte migracione politike s ciljem zamjene postojećeg upravljanja krizama trajnim, predvidljivim pravilnikom.

Ono što je najvažnije, uključuje sistem "obavezne solidarnosti", prema kojem bi države članice dobile tri opcije kako da upravljaju migracijom:

Prihvatiti određeni broj preseljenih tražilaca azila.

Platiti za povratak odbijenih aplikanata u njihovu zemlju porijekla.

Finansiranje takozvane "operativne mjere", kao što su infrastruktura i transport.

Ovaj mehanizam solidarnosti, zajedno sa novim pravilima o procedurama za azil, bit će stavljen na glasanje, nakon najnovijeg kompromisnog teksta koji je izradilo švedsko predsjedavanje Vijećem EU.

Ukoliko rezultat bude pozitivan, države članice će moći da uđu u pregovore sa Evropskim parlamentom sa ciljem da se zakon završi prije evropskih izbora sljedeće godine.

Pozitivan ishod u dogovorima, međutim, nije zagarantovan, budući da su duboko ukorijenjene razlike među zemljama i dalje ukorijenjene nakon godina intenzivnih, podijeljenih debata o ovom pitanju.

Zemlje južne Evrope vjeruju da prijedlog na stolu nema dovoljno jak fokus na podjeli tereta, ključnom zahtjevu za države na prvoj liniji koje se gotovo svakodnevno bave novim dolascima migranata.

S druge strane, istočni Evropljani odbacuju pojam obavezne solidarnosti jer će ih primorati da plate povratak odbijenih tražitelja azila.

Najnoviji kompromisni tekst, navodno, sugerira jednokratnu isplatu od 22.000 eura po vraćenom migrantu, iznos koji je Poljska odbacila.

Upitana o protivljenju nekih vlada, Johansson je insistirala da se zakon zasniva na "obaveznoj solidarnosti", a ne "obaveznom preseljenju", ideji koja je iznesena tokom migrantske krize 2015. i 2016. godine, ali nikada nije ostvarena.

"Solidarnost mora biti obavezna", rekla je Johansson, ukazujući na tri opcije koje nudi predloženi sistem.

Glasanje u četvrtak bit će obavljeno po pravilima kvalifikovane većine, što znači da će za nacrt zakona biti potrebno odobrenje najmanje 15 država članica koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva EU.

Sve će oči biti uprte u velike zemlje, posebno u Italiju, koja snosi najteži teret u kontinuiranoj borbi bloka za upravljanje migracijama.