Ko je čovjek koji će odigrati ključnu ulogu u izborima u Turskoj?

"Izbjeglice predstavljaju najveću opasnost po našu privredu, kulturu, javni red i mir, unutrašnju i vanjsku sigurnost. Sada je vrijeme da ih pošaljemo kući", napisao je prošli sedmice na Twitteru Sinan Ogan, predsjednički kandidat ultranacionalističkog i desničarskog saveza ATA. Ko god je mislio da će takve populističke izjave izazvati negodovanje i kritike u Turskoj, bit će šokiran. Jer Ogan je dobio mnogo podrške za svoj tvit, piše Deutsche Welle.

Prema procjenama, u Turskoj trenutno živi oko 5.5 miliona izbjeglica. Nakon pandemije, ekonomske krize i razornih potresa, oni nisu dobrodošli. Izbjeglice su odigrale značajnu ulogu u predizbornoj kampanji Sinana Ogana. U svojim postovima na društvenim mrežama često prikazuje Sirijce kao kriminalce i opasne ljude, dok istovremeno hvali turski identitet.

Na prvom krugu izbora u nedjelju, 14. maja, Ogan je zauzeo treće, odnosno posljednje mjesto. Iznenađenje je da je ipak dobio 5.1 posto glasova. Recep Tayyip Erdogan je dobio 49.5 posto, a njegov izazivač Kilicdaroglu, kandidat najvećeg oporbenog saveza, dobio je oko 45 posto glasova.

S neočekivano visokim udjelom glasova od 5.1 posto, nacionalist Sinan Ogan bi sada mogao utjecati na ishod drugog kruga izbora. Neizvjesno je hoće li on dati izbornu preporuku i, ako je bude, hoće li ga njegovo biračko tijelo poslušati. O njegovim biračima se vrlo malo zna. Ipak, Ogan definitivno ima u rukama dobre karte.

Ni Erdogan ni Kilicdaroglu ne mogu ga ignorisati - polazeći od toga da obojica žele pobjedu u drugom krugu.

Sinan Ogan je od početka imao za cilj da se izbori odluče tek u drugom krugu. Tako želi natjerati Erdogana i Kilicdaroglua na pregovore pod svojim uvjetima. Ogan želi skupo "prodati" svoju podršku. "Kada dođe vrijeme, nećemo besplatno sjesti za pregovarački stol", rekao je on prije izbora. Kao protuuslugu za podršku iznio je zahtjeve za ministarske položaje u novoj vladi.

Trenutno se Ogan konzultira s vrhom svog saveza. Nakon toga će vjerovatno započeti pregovore s Erdoganom i Kilicdarogluom. Prije izbora Ogan je obojicu snažno kritikovao zbog navodne saradnje s Kurdima.

Ove na vlasti je optužio da sarađuju s prokurdskom islamističkom strankom HÜDAPAR, a opozicioni savez je kritikovao jer je za svog kandidata Kilicdaroglua dobio podršku prokurdske stranke HDP. Ogan smatra da je HDP, treća najjača snaga u parlamentu, blizak terorističkoj organizaciji PKK.

Ideološki gledano, Ogan je bliži Erdoganu nego liberalno-sekularnom Kilicdarogluu. Međutim, ako Ogan ipak preporuči glasanje za kandidata opozicije, sigurno će to povezati s dodatnim uvjetima kao što je odustajanje od podrške Kurdima. Hoće li Kilicdaroglu to moći prihvatiti, vrlo je upitno jer birači HDP-a su većinski glasali upravo za lidera opozicije.

U Turskoj od 2018. je predsjedničkim sistemom predviđeno da je predsjednik države istovremeno i predsjednik vlade, imenuje i otpušta ministre i visoke državne službenike prema vlastitom nahođenju. Također ima ovlasti za donošenje predsjedničkih uredbi i popunjavanje mnogih položaja u pravosuđu, financijskom ili obrazovnom sektoru. Kritične institucije poput obavještajne službe ili moćne vjerske organizacije Diyanet su direktno podređene predsjedniku.

Dakle, 28. maja se ne odlučuje samo o predsjedniku već i o šefu vlade koji će idućih pet godina voditi zemlju i oblikovati unutrašnju i vanjsku politiku.

Sinan Ogan je rođen u gradu Igdıru na istoku Anatolije. Studirao je ekonomiju i upravne nauke na Sveučilištu Marmara u Istanbulu. Nakon studijskog boravka u Moskvi radio je kao naučnik na sveučilištima u Azerbajdžanu. Ogan je također bio šef Odjela za rusko-ukrajinske studije u Centru za strateške studije o euroazijskoj regiji (ASAM).

Ogan zapravo potječe iz ideologije Sivih vukova, čija je prvobitna organizacija Stranka nacionalističkog pokreta, MHP, najveći partner Erdogana. Bio je i član MHP-a i čak je bio njegov zastupnik u parlamentu. Nakon unutarstranačke borbe za moć, 2017. je konačno isključen iz stranke. Od tada je bez stranačke pripadnosti i pokušava se samostalno profilirati kako bi privukao kritičare vlade iz nacionalističkih krugova.

U martu se to i dogodilo. Četiri manje političke stranke su pod vodstvom desno-populističke Stranke pobjede osnovale ATA savez. Za predsjedničkog kandidata je izabran 55-godišnji Sinan Ogan.