Dug i skup obilazak: Globalna trgovina poremećena zbog napada u Crvenom moru, opet će rasti cijene

Globalna pomorska trgovina suočava se s velikim zastojem zbog situacije u Crvenom moru, u koju su uključeni jemenski pobunjenici Huti, Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija.

Konflikt na Crvenom moru, koji uglavnom pokreću jemenski pobunjenici Huti, a koji protestuju zbog izraelskih napada u Gazi, nastavlja se zahuktavati, uz još nekoliko napada na komercijalne brodove iz raznih zemalja.
Brojne brodarske kompanije, kao što su Maersk, MSC i Hapag-Lloyd, privremeno su obustavile slanje svojih brodskih kontejnera kroz zonu sukoba, zbog čega brodovi moraju obilaziti Južnu Afriku, što je duži i skuplji put.

Na sigurnosni prolaz moguće čekati mjesecima

Vincent Clerc, izvršni direktor danskog brodarskog giganta Maersk, rekao je za Financial Times da bi poremećaji mogli trajati mjesecima, a mogli bi čak i dodatno podstaći globalnu inflaciju, prenosi Euronews.

"Nejasno nam je da li govorimo o ponovnom uspostavljanju sigurnog prolaza u Crveno more za nekoliko dana, sedmica ili mjeseci...To bi potencijalno moglo imati prilično značajne posljedice na globalni rast", rekao je Clerc.

SAD i Velika Britanija uzvraćaju na napade Hute

Napominjemo, nedavno su Velika Britanija i SAD pokrenule zračne napade na ciljeve Huta u Jemenu, gađajući do sada više deset lokacija, uključujući objekte za rakete i bespilotne letjelice.

Ranije danas su poručili da je njihovo strpljenje pri kraju, no jemenski Huti su odlučni u tome da se suprostave svemu što je moguće dovesti u vezu s Izraelom.

Cijene nafte oštro su reagirale na ove štrajkove, a europska referentna sirova nafta Brent skočila je za više od 3 posto u petak popodne, premašivši 80 dolara po barelu na ICE Futures Europe. Nafta West Texas Intermediate također je porasla za više od 3 posto na više od 75 dolara po barelu.

Novi izvještaj Kiel Instituta za svjetsku ekonomiju ističe da je globalna trgovina u Crvenom moru pala za skoro 1,3 posto između novembra i decembra, zbog napada Huti. Broj kontejnera koji obično putuju u tom području pao je za skoro 70 posto.

To je dovelo do značajnog povećanja vremena transporta i troškova transporta između istočne Azije i Evrope, jer nekoliko kontejnera mora pronaći alternativne rute, često čak i oko afričkog kontinenta.

Nekoliko zemalja je također nanijelo udare na svoj uvoz i izvoz, pri čemu je Njemačka zabilježila pad izvoza od 1,9%, a uvoz od 1,8%.

U Evropskoj uniji zabilježen je pad izvoza od 2%, a uvoz za 3,1%. SAD su zabilježile pad izvoza od 1,5 posto i pad uvoza od 1 posto, iako je zemlja nešto manje zavisna od Sueckog kanala i Crvenog mora od EU.