Dronovima napadnuta vojna baza u Moldaviji: Je li sve dio velike i opsežne operacije?

Napad dronovima na separatističku regiju Moldavije, koja graniči s Ukrajinom, potaknuo je pitanja u zemlji koja je već zaokupljena potencijalnim širenjem tekućeg rata u Ukrajini na njenu teritoriju.

U nedjelju je televizijski kanal koji vode vlasti u Transnistriji, Perviy Pridnestrovie , podijelio snimak na svojim kanalima društvenih medija na kojima se vidi trenutak kada dron udara u stacionarni helikopter u vojnoj bazi, izazivajući požar.

Transnistria je međunarodno nepriznata država, koju kontroliraju proruski separatisti iz grada Tiraspola. Nalazi se u istočnoj Moldaviji, na granici s Ukrajinom. Rusija ima oko 1.500 vojnika, uključujući oko 400 pripadnika mirovnih snaga, raspoređenih u Transnistriji.

Odnosi su postali sve zategnutiji između Tiraspola i moldavske vlade u glavnom gradu Kišinjevu, koja se zalaže za bliže veze s Evropom i kandidat je za pridruživanje Evropskoj uniji. Više od dvije godine rata u Ukrajini povećalo je napetosti i zabrinutost u Kišinjevu.

Moldavski ured za politiku reintegracije saopćio je u nedjelju da je pregledao snimku. Rečeno je da vojna oprema na videu godinama nije bila operativna i da ne može potvrditi da se dogodio bilo kakav napad u regiji Transnistria.

"Incident o kojem je riječ pokušaj je izazivanja straha i panike u regiji", naveo je vladin odjel, dodajući da je bio u kontaktu s ukrajinskim dužnosnicima.
Andriy Yusov, glasnogovornik kijevske vojne obavještajne agencije, opisao je incident u izvješćima ukrajinskih medija kao "rusku provokaciju". Ukrajinska organizacija, Centar za suzbijanje dezinformacija, uperila je prst u Rusiju

"Glavna logika iza akcija Kremlja je eskalacija situacije s informacijama, budući da Rusija nema koridor do Pridnjestrovlja da izvrši vojne provokacije", saopćili su iz ukrajinske organicaije.

Istraživački centar sa sjedištem u SAD-u, Institut za proučavanje rata, saopćio je u nedjelju da su "neodređeni akteri" izveli napad dronom "usred procijenjene tekuće hibridne operacije Kremlja s ciljem destabilizacije Moldavije iznutra".

"Malo je vjerovatno da su ukrajinske snage izvele napad, s obzirom na ograničena sredstva korištena u napadu i beznačajnu metu", dodao je ISW .

U febrauru 2023. godine, moldavska čelnica, Maia Sandu, optužila je Moskvu za "rušenje ustavnog poretka" u Moldaviji i korištenje "sabotera" kako bi utjecala na proevropsku putanju Kišinjeva.

"Plan za naredno razdoblje uključuje akcije u kojima će učestvovati diverzanti s vojnom obukom, kamuflirani u civilu, koji će poduzimati nasilne akcije, napadati neke državne zgrade, pa čak i uzimati taoce", rekla je Sandu medijima. Bijela kuća je te izvještaje tada opisala kao "duboko uznemirujuće".

Rusija je odbacila Sandine primjedbe, nazvavši te optužbe "apsolutno neutemeljenima i neutemeljenima".

Krajem febraura 2024. dužnosnici u regiji Transnistria pozvali su Moskvu da "provede mjere za odbranu Transnistrije usred sve većeg pritiska Moldavije, s obzirom na činjenicu da više od 220.000 ruskih državljana živi u Transnistriji."

Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, rekao je ranije ovog mjeseca da moldavska vlada "slijedi stope kijevskog režima". Ona je "ukidala sve rusko, diskriminirala ruski jezik u svim sferama, a zajedno s Ukrajincima organizirala i ozbiljan ekonomski pritisak na Pridnjestrovlje (Transnistriju)".