Povratak Vojske Srbije na Kosovo*: Detalji zahtjeva Beograda koji je poslat Kforu

U zahtjevu stoji da "situacija koja je stvorena permanentnim i teškim kršenjima Rezolucije 1244 predstavlja jasan osnov za organe Republike Srbije da preduzmu odgovarajuće mjere"

12.12.2022. 11:58
  • Podijeli:
kfor_reuters_nato (1)-1663930103531.webp Foto: Reuters

Obezbjeđivanje prisustva vojske i policije Republike Srbije barem na dijelu teritorije Kosova* nije samo pravo Republike Srbije garantovano Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN 1244, već je i nužno radi obezbjeđenja samog opstanka Srba i drugog nealbanskog stanovništva na jedinom preostalom području, gdje su se u znatnijem broju održali od 1999. godine, i može znatno doprinijeti procesu normalizacije odnosa i postizanja nužnog stepena stabilnosti, pišu Novosti da stoji u zahtjevu Beograda Kforu.

Ovo je zaključak naveden u dokumetu, u koji je pomenuti list imale uvid, a kojim Srbija traži da se omogući povratak njenih vojnika i policajaca na Kosovo*, po slovu važeće Rezolucije 1244.

Rezolucija 1244 i povratak vojske

U tekstu se takstativno navode razlozi zbog čega je neophodan dolazak srpskih bezbjednosnih snaga, a uz dokument potoji i šest iscrpnih priloga sa podacima o ugroženosti Srba i drugih nealbanaca, grafički prikazi etničkog čišćenja poslije 1999, informacije o Martovskom pogromu nad srpskim narodom iz 2004, spisak ilegalnih upada kosovskih specijalaca na sjever KiM.

"Povratak vojske i policije Republike Srbije ne predstavlja puku mogućnost, već je Rezolucijom SB UN stvorena obaveza za Kfor da ovaj povratak omogući", navodi se u zahtjevu Beograda.

U tekstu srpska strana podsjeća da je Rezolucija 1244 nesporno međunarodno-pravno obavezujući akt koji shodno članu 103 Povelje UN ima primat nad svim drugim sporazumima i aranžmanima.

Navodi se da je Rezolucija usvojena na osnovu pristanka Srbije na rješenja koja su sadržana u aneksima jedan i dva, koji čine njen neodvojivi dio. 

Drugim riječima, suštinska osnova za uspostavljanje međunarodne uprave, kako njene civilne, tako i bezbjednosne komponente i ograničavanje ovlašćenja Republike Srbije na teritoriji Kosova* je upravo pristanak Republike Srbije, odnosno SR Jugoslavije čiji međunarodno-pravni kontinuitet nastavlja Srbija.

"Pristanak je dat u očekivanju da će međunarodna uprava vršiti svoj mandat u skladu sa dogovorima koji su postignuti i koji su integralni dio Rezolucije 1244. Rezolucijom 1244 potvrđene su obaveze država da poštuju suverenitet i teritorijalni integritet Republike Srbije i drugih država u regionu u skladu sa načelima koji su ustanovljeni prema opštem međunarodnom pravu i Završnom aktu iz Helsinkija".

U dokumentu se, prenose Novosti, konstatuje da se "međunarodna uprava na Kosovu* već godinama oglušuje o svoje glavne odgovornosti koje se odnose između ostalog na organizovanje i nadzor nad razvojem privremenih institucija samouprave u iščekivanju političkog rješenja. 

Pominje se i nedovoljna efikasnost Kfora koji bi trebalo da obezbijedi bezbjednost svih osoba na teritoriji Kosova*.

Od uspostavljanja Kfora etnički očišćeno 312 naselja

"Srpsko i drugo nealbansko stanovništvo je izloženo konstantnom progonu, što je rezultiralo između ostalog time da je od uspostavljanja misije Kfora etnički očišćeno 312 naselja. Sadašnje stanje na teritoriji Kosova* je takve prirode da zahtjeva preduzimanje odgovarajućih mjera radi sprečavanja potpunog uništavanja vrijednosti koje su potvrđene Rezolucijom 1244. Među tim mjerama je svakako i omogućavanje povratka dogovorenom broju pripadnika vojske i policije na Kosovo*".

U zahtjevu dalje stoji da "situacija koja je stvorena permanentnim i teškim kršenjima Rezolucije 1244 predstavlja jasan osnov za organe Republike Srbije da preduzmu odgovarajuće mjere kako bi se zaštitili na međunarodnom pravu zasnovana prava i interesi".

"Mjere koje nastoji da preduzme Republika Srbija, odnosno obezbjeđenje policijskog i vojnog prisustva na dijelu teritorije KiM, nužno je radi obezbjeđenja poštovanja načela i pravila međunarodnog prava, zaštite objekata srpske kulturne i vjerske baštine i minimuma bezbjednosti srpskog i drugog nealbanskog stanovništva. Na taj način bi se doprinijelo suzbijanju kontinuiranog sprovođenja politike progona, kao zločina protiv čovječnosti, srpskog stanovništva sa teritorije KiM i dalje destabilizacije", navedeno je u zahtjevu, prenose Novosti.

Potom se u tekstu navode razlozi koji Srbiji daju, kako se tvrdi, jasan osnov da preduzme protivmjere, među kojima su nemogućnost vršenja osnovnih funkcija međunarodnog vojnog prisustva, što je rezultiralo, između ostalog, formiranjem oružanih formacija sposobnih da vrše upade na sjeverni dio Kosova*.

Kao drugi razlog navedeno je protjerivanje srpskog stanovništva sa teritorije Kosova* i neobezbjeđivanje minimalnih uslova za povratak prognanog stanovništva.

Uništavanje vjerskih i kulturnih objekata i krađa crkvene imovine koja je dobila razmjere kulturnog genocida, a Rezolucijom 1244 potvrđeno je pravo Republike Srbije da obezbijedi vojno i policijsko prisustvo radi zaštite svojih svetinja, navedeno je kao još jedan razlog.

I uzurpacija državne svojine, kao i nemogućnost međunarodnog civilnog prisustva da obezbijedi minimum poštovanja načela vladavine prava, istaknuti su kao razlozi.

Kao još jedan razlog navedeno je i permanentno kršenje, od strane Prištine, sporazuma koji su postignuti u dijalogu koji se vodi pod pokroviteljstvom EU.

Kako Novosti prenose, posebno je ilustrativan grafički prilog o etničkom čišćenju Srba.

Tu se na najbolji način vide, kako je navedeno, "razmjere genocidnih akcija vlasti u Prištini posle 1999. godine, kao i u vreme Martovskog pogroma 2004. godine".

Naročito je porazan primjer Gnjilana, Prizrena i Prištine, gdje se vidi potpuno nestajanje srpskog naroda za svega pet godina, istaknuto je u zahtjevu Beograda Kforu, navode Novosti.

  • Podijeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vijesti na portalu UNA.BA je anonimno, a registracija nije poterebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečijeg seksualnog opredjeljenja neće biti objavljeni. Komentari održavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti krivično gonjeni. Kao čitalac prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uvjerenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanje drugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()