Hrvatska nakon prelaska na evro: Građanima smeta sitniš, cijene preračunavaju u kunama

Razdoblje dvojnog opticaja kune i evra, mogućnost plaćanja u obje valute, koje je trajalo prve dvije sedmice 2023. godine, završeno je danas, na što se hrvatski građani privikavaju jer mnogi još uvijek u glavi evre preračunavaju kunama, a poseban problem za mnoge predstavlja velik broj kovanica koje je doniijelo uvođenje evra.

Zagrebački penzioner Zoran Jurić smatra kako evro spada među najveće valute svijeta i kako je dobro da je Hrvatska dio tako velike i snažne monetarne zajednice.

“Jedini problem kojega sam primijetio posljednjih dana je da se u evre jako dobro razumijem, ali u cente vrlo slabo, nikako da njima ovladam. Tako da sam apsolvirao evre, ali cente nisam. Očekujem da će u 2023., kako je svijet ušao u recesiju, recesija biti prisutna narednih sedam godina. Nemojte misliti da je recesija lagana riječ, imali smo recesiju 2001. i 2008. godine. Svijet ulazi u jednu crnu financijsku rupu koja će potrajati sedam godina i bitće jako teška. Mislim da su svi Hrvati sve kune već zamijenili i da jeko malo ostalo, uglavnom sitnih kuna”, kaže Jurić.

Smatra dobrom odluku Vlade Republike Hrvatske da se u sljedeće dvije godine kune mogu na jednostavan način zamjenjivati u pošti i poslovnicama FINA-e.

Ivo Vrljić, prodavač povrća na zagrebačkoj tržnici kaže kako su kupci, ali i trgovci još uvijek u fazi prilagodbe.

“Ljudima je u glavi još uvijek kuna i onda se preračunava je li nešto skupo ili nije. U biti, sada je jednostavnije jer su manji iznosi, ali dođemo na isto. Jedino je problem što ima puno kovanica. Bez obzira što su kune danas istekle, ako netko dođe i u osmom mjesecu i plati mi kunama, ja ću ih uzeti makar tri sata čekao u Hrvatskoj narodnoj banci da ih zamijenim”, smatra Vrljić.

Inženjer u mirovini Boško prelazak na evro vidi kao jednostavnu stvar.

“Jednostavna stvar, iz džepa izvučem evre i platim evrima umjesto kunama. Nije mi žao kune, a sa sitnišem već i Evropi imaju problema. Sve ispod 10 centi treba izbaciti i biće jednostavno”, kaže Boško.

Dinka, prodavačica na tržnici smatra kako je kupcima prelazak na evro po dojmu pozitivniji nego trgovcima.

“Kupci kupuju, oni vizualno kupuju jeftinije. Ako je nešto bilo 15 kuna sada je dva eura, i onda tu dvojku poistovjećujemo s kunama i mislimo da je to jeftinije. Doslovno sam zbunjena, imam osjećaj da su mi oteli te kune. Kuna će mi sigurno biti parametar cijelu godinu. Osjećam se zbunjeno, sada sam siromašnija”, poručuje Dinka.

“Posljednje kune juče sam htjela potrošiti na sladoled, jer je to nešto slatko”, kaže Dinka.

Upozorava kako su cijene u trgovačkim centrima u odnosu na prošlu godinu na nekim artiklima porasle i preko 30 posto, no tvrdi kako su na tržnici cijene ostale iste.

Davor Slukan Dado, penzionisani veteran, kaže kako se na evro odavno naviknuo.

“Nemam tehničkih problema s evrom jer mi je žena strankinja. Ona poznaje evro, a ja sam shvatio, nakon 26 godina ove države u kojoj živim, koliko sam siromašan. Bavim se kulturom, kultura u Hrvatskoj ne postoji, kao hrvatski branitelj ja se nisam za ovo borio, a evro kao takav – kod nas ne uspijeva ništa pa neće niti evro”, smatra Dado.

“Evropa nije za nas, mi smo za Evropu”, zaključuje Dado.

“Treba mi vremena da se naviknem na evro, puno kovanica u novčaniku, ali svakako smo s razlogom uveli euro pa to bi trebalo dobro funkcionirati iako se u politici sve to može dobro kontrolirati. Smeta mi što su se cijene povisile odmah nakon što su euri došli, mislim da bi se to trebalo uskoro regulirati”, ocjenjuje zagrebački student filma Roko Raguž.

“Žao mi je kune jer cijeli život imamo kune, kada smo kao klinci dobili 10 kuna da si odemo kupiti sladoled ili slatkiše. Sada, kad se dobije evro, to je jedna mala novčanica”, zaključuje Roko.

Kune je moguće zamijeniti do kraja 2023. godine u svim bankama, poslovnicama Hrvatske pošte i FINA-e, a od 1. siječnja (januara) 2024. u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).

Hrvatska pošta i FINA će u roku od 12 mjeseci od dana uvođenja eura, to jest do 31. (decembra) 2023., mijenjati kunsku gotovinu za evro gotovinu po fiksnom kursu konverzije po kojem je 1 euro = 7.53450 kuna.

Zamjena se provodi bez naknade, a u jednoj transakciji može se zamijeniti najviše 100 novčanica i 100 kovanica kuna.

HNB počinje mijenjati gotov novac kune za gotov novac eura 1. januara 2024., bez naknade, po fiksnom kursu konverzije. Mijenjaće kovanice kune i lipe do 31. decembra 2025., a novčanice kune bez vremenskog ograničenja.