Hrvatska danas bira: Ovo su najvažnije stvari koje morate znati o parlamentarnim izborima

U srijedu, 17. aprila, bira se 11. saziv Hrvatskog sabora. Biračka mjesta u Hrvatskoj otvorena su neprekidno od 7 sati ujutro do 19 sati navečer, a na biračkim mjestima u inozemstvu, među njima i kod nas, u Bosni i Hercegovini, izbori traju dva dana.

Svoje biračko pravo na izborima za Sabor Republike Hrvatske u utorak ujutro, 16. aprila, iskoristio i predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH Dragan Čović. Dodao je kako očekuje da se nastavi kontinuitet Vlade Andreja Plenkovića.

Podsjetimo, riječ je o drugim po redu izborima za Sabor Hrvatske koji se ne odvijaju nedjeljom, nego usred sedmice, pa je srijeda 17. aprila u Hrvatskoj proglašena neradnim danom.

Prema Registru birača koji je zaključen šest dana prije izbora, 11. aprila ove godine, pravo glasa na ovim izborima ima ukupno 3.733.398 punoljetnih hrvatskih državljana, od čega 3.511.098 s prebivalištem u Hrvatskoj i 222.300 aktivno registriranih birača s prebivalištem u inozemstvu.

U posljednje četiri godine, ako je suditi po podacima iz Registra birača, ukupan broj hrvatskih državljana s pravom glasa se smanjio.

U junu 2020. u Registru je bio ukupno 3.859.381 birač, što je za 125.983 više nego danas.

Međutim, do osipanja birača, prema podacima iz Registra, došlo je samo u Hrvatskoj, dok broj onih s prebivalištem u inozemstvu u četiri godine nije padao, nego rastao.

U junu 2020. u Hrvatskoj je prema Registru bilo 3.674.695 birača, a danas ih je 3.511.098, što je 163.597 manje.

U junu 2020. prema Registru je bilo 184.786 birača s prebivalištem u inozemstvu, a danas ih je, kao što smo već naveli, 222.300, što je 37.514 birača više nego prije četiri godine.

Odaziv birača na parlamentarne izbore održane u pandemiji COVID 19 u junu 2020., koji je iznosio 48,9 posto, bio je najniži otkako se u Hrvatskoj održavaju višestranački izbori, pa se očekuje da će na ovima biti veći.

U 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj bira se ukupno 140 saborskih zastupnika - u svakoj izbornoj jedinici po 14.

Svoje predstavnike u parlamentu dobivaju one stranačke, neovisne i koalicijske liste koje uspiju preskočiti izborni prag od pet posto, a broj osvojenih glasova D‘Hondtovom metodom se preračunava u mandate, tako da se glasovi strankama koje su ostale ispod izbornog praga od pet posto u preračunavanju glasova u mandate raspoređuju dvjema listama koje su u toj izbornoj jedinci osvojile najviše glasova.