Četiri zemlje osnivaju zajedničko preduzeće za Jadransko-jonski plinovod

Firme iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine (BiH) i Albanije osnovat će kompaniju Jonsko-jadranski plinovod, koja će obavljati poslove vezane za pripremu izgradnje gasovoda koji će prolaziti kroz te četiri zemlje.

Osnivački kapital nove kompanije iznosiće 80 hiljada EUR, a kompanije-osnivači će imati jednak udio u vlasništvu po 25 posto, pišu Vijesti.

Sjedište zajedničke firme biće u Splitu.

Projektom Jonsko-jadranskog gasovoda (IAP) planirano je da se gasovodom poveže albanski grad Fiera i hrvatski Split. IAP bi potom bio integralni dio Trans-jadranskog gasovoda, gdje se gas iz Azerbajdžana doprema preko Turske i Grčke u Italiju.

Predviđena ukupna dužina gasovoda je oko 511 kilometara, od čega je dionica kroz Crnu Goru duga oko 96 kilometara, a 37 kilometara cjevovoda bi bilo postavljano pod morem.

Prije 15 godina ministarstva Hrvatske, Albanije i Crne Gore, nadležna za oblast energetike, su pokrenula inicijativu za izgradnju IAP-a potpisivanjem deklaracije, a kojoj se kasnije pridružila i BiH.

Crnogorska Vlada je 2013. godine odredila Montenegro Bonus za operatora prenosnog gasa, a onda su 2018. godine u Azerbejdžanu predstavnici operatora prenosnih sistema gasa navedenih zemalja potpisali pismo namjere o osnivanju kompanije. Nakon toga, hrvatska kompanija Plinacro dostavila je kompanijama-potpisnicama predlog statuta kompanije, radi davanja saglasnosti.

"Ovu kompaniju bi osnovala preduzeća u državnom vlasništvu zemalja učesnica u IAP projektu – Plinacro iz Hrvatske, Albgaz iz Albanije, Montenegro Bonus iz Crne Gore, BH Gas iz BiH, sa podjednakim udjelom u firmi i sjedištem u Splitu. Kompanija bi obavljala poslove vezano za pripremu izgradnje gasovoda koji će prolaziti kroz navedene zemlje, promovisanja i sprovođenja aktivnosti od opšteg interesa za ugovornice projekta, kao što su komunikacija sa EU organima, učestvovanje u radnim grupama nadležnih organa, saradnja sa internacionalnim tijelima", piše u mišljenju AZK-a.

Dodaje se da svaka članica projekta zadržava pravo samostalnog obavljanja poslova pripreme, izgradnje i upravljanja gasovodom koji se odnose na dionicu projekta koja se nalazi na teritoriji države u kojoj članica ima sjedište.

Na sajtu hrvatske kompanije Plinacro se navodi da je planirani završetak projekta 2025. godina.

Navedeno je i da bi cjelokupan projekat omogućio otvaranje novog energetskog koridora za regiju srednjoistočne i jugoistočne Evrope, te zapadnog Balkana.