Usvojene izmjene Izbornog zakona BiH: Sada je na potezu Dom naroda

Predstavnički dom bh. parlamenta usvojio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona, koje je u proceduru uputila SDA po hitnom postupku.

Ipak, budući da je 26 glasova bilo ZA, a devet protiv, i to predstavnici SNSD-a i HDZ-a BiH, nije bilo entitetske većine da bi se po ovom pitanju i u Domu naroda glasalo po hitnom postupku.

Iz SDA smatraju da je riječ o jačanju integriteta izbornog procesa, dok iz SNSD-a i HDZ-a s tim nisu saglasni.

Za predlagače izmjena i dopuna Izbornog zakona, njihovo usvajanje dobra je poruka za građane.

"Ovo nije ništa ni protiv koga nego je ovo prije svega za građane koje predstavljamo, da štitimo njihov vitalni interes, mislim na građane, u smislu da njihov glas ode onom kome su oni dali i glas ispred imena koje su oni zaokružili", kazao je Šerif Špago, poslanik SDA u Predstavničkom domu PS BiH.

No, iako je 27 od 42 pristuna poslanika glasalo ZA, entitetska većina je izostala. Iz SNSD-a, čiji su predstavnici gladali protiv, tvrde, ovim prijedlogom nisu obrađeni suštinski problemi u izbornom procesu, i nije bilo potrebne za hitnom procedurom.

"U samom zakonu u članu 132. a koji se suštinski mjenja zbog primjene novih tehnologija, kaže da će primjena izbornih tehnologija početi na Opštim izborima 2026., dakle ne postoji nikakav ali apsolutno nikakav osnov za hitnost postupka. Druga stvar koja je bitna, a koja je možda i suštinksi najvažnija, u skladu sa jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa, vrlo je jasno propisano da ako izmjene zakona prelaze polovinu osnovnog teksta zakona, da se mora donijeti novi zakon", smatra Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH.

Ipak, oni zvaničnici iz Republike Srpske koji sjede u opozicionim klupama poručuju, jedini spas za BiH jesu fer i pošteni izbori. Zbog toga su poslanici PDP-a glasali ZA tehničke izmjene izbornog zakona.

"Ja mislim da su to suštinski najvažnije i prioritetne izmjene izbornog zakonodavstva koje otvaraju prostor da konačno u ovoj zemlji imamo poštene i fer izbore, i da vratimo povjerenje građana u izborni proces", kaže Branislav Borenović, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu PS BiH.

No, biti protiv ovakvog prijedloga, za HDZ ne znači nužno da su protiv svega, kako kažu, normalnog i demokratskog. Ali za njih prenos zakonodavne nadležnosti na CIK, kako je predviđeno ovim prijedlogom, nije dopustiv.

"Da zakonodavac prenosi nadležnost nekom drugom, a onda njih, zaključkom, a ne zakonom, moli da oni poštuju sve ono što treba, mislim potpuno apsurdno. Mi smo ZA to da se kompletno izvrši da kažemo rekonstrukcija postojećeg izbornog zakona", istakao je Marinko Čavara, predsjedavajući Predstavničkog doma PS BiH.

Iz Naše stranke podsjećaju da BiH ima mogućnost da naredne godine otvori pregovora sa EU. Stoga poručuju, glasanje protiv ovakvih prijedloga, nije dobra poruka.

"Novogodišnje pitanje mojim biračima, ali i biračima i kolega iz SNSD-a i HDZ-a, ako tvrdite da ste za Evropsku uniju, a pritom ste protiv poštenog i fer prebrojavanja", kazala je Sabina Ćudić, poslanik NS u Predstavničkom domu PS BiH.

Sada je na potezu Dom naroda. No ni sami predlagači danas usvojenih izmjena i dopuna Izbornog zakona nisu optimistični da će i u tom domu ovaj prijedlog biti usvojen. Ne treba, međutim, zaboraviti ni prijetnju Kristijana Šmita da će, ako parlament ne izglasa izmjene Izbornog zakona BiH, on to uraditi nametanjem, a rok koji je ostavio ističe krajem godine.