UNA pita: Da li su mediji profesionalno pratili izbore u BiH!?

Da li su mediji u Bosni i Hercegovini ispunili zadatak i bili objektivni i ispoštovali demokratske principe  u toku izborne kampanje, pitanje je koje je UNA postavila kolegama novinarima i urednicima, te predstavnicima novinarskih udruženja.

Mediji su, po mišljenju medijskih radnika velikim dijelom odgovorili zadatku kada je u pitanju praćenje izborne kampanje i objektivnost, mada, kako je istaknuto u “svakom žitu ima i kukolja”.

Nedostajalo otvorenih debata između kandidata

Siniša Vukelić, urednik “Capitala” za UNA portal je rekao da od svih stubova društva, mediji su ovaj put, kao i prethodnih izbora, najbolje odgovorili tom zadatku, praćenju izbornih kampanja i davanju podjednakog tretmana.

“Naravno, kao i u svim zemljama, tako i kod nas, bilo je medija koji su naklonjeni više jednoj ili drugoj strani i to nije problem, jer to postoji i u razvijenim demokratijama. Ono što je problem kod nas, je što mediji, kao što je to na zapadu, treba otvoreno da kažu da su za republikansku, konzervativnu politiku i tako dalje. Kod nas mediji ne podržavaju politike, već podržavaju personalno ličnosti, bezobzira da li je ta ličnost prešla iz jedne u drugu stranku ili promijenila ideološke stavove, mediji će ga nastaviti pratiti, na zapadu, mediji će prvi osuditi takve pojave i s tom osobom raskrstiti”, ističe Vukelić.

Dodaje da ono što je tokom izborne kampanje nedostajalo na televizijama, to su otvorene debate, ukrštavanje kopalja najjačih kandidata za najviše funkcije.

“Ljudima je nedostajalo da vide snagu argumenata jedne i druge strane. Kada je pitanju online novinarstvo to praćenje je bilo dosta aktualnije, jer je bilo dosta live prenosa s obraćanja kandidata, ali zapravo u manjim mjestima, gdje su kandidati izlagali, niko ih nije pratio od objektivnih nezavisnih medija, jer nisu imali dovoljno resursa da prate kandidate u manjim sredinama”, ističe Vukelić, te dodaje da se praćenje svodilo na prepucavanje, ali su mediji, ipak, dali priliku kandidatima da kažu koje su im politike.

Ističe da ljudi više vjeruju televizijama, a da su neke od njih još uvijek pod političkom kontrolom.

Mediji u BiH imaju stalni problem, jer su pojedini otvoreno izabrali stranu

Ljiljana Smiljanić, novinarka, dopisnica Al Jazeera iz Banjaluke za portal UNA ističe da je kampanja, što se tiče medija u Republici Srpskoj protekla očekivano.

“Nismo ni čuli ni vidjeli ništa što ranije nismo imali priliku da slušamo tokom prethodne četiri godine od ovih do prošlih lokalnih izbora, tako da nisam primijetila da je to nešto drugačije u odnosu na bilo koju prethodnu kampanju. Ono što je bilo drugačije i što je bilo izazovno za same kolegice i kolege je u toku izborne noći kada smo imali proglašenje pobjede iz dva izborna štaba. To je bilo baš izazovno, niste sigurni da li ste u pravu, ali su to podaci koje ste dobili i nemate drugog izbora nego da izvještavate s podacima koje imate. To je bilo nešto što nismo imali ranije”, kaže Smiljanićeva.

Dodaje da mediji u BiH imaju stalni problem nevezano za to da li je kampanja u toku, imamo li izbore ili ne, “stalno imamo problem zato što su pojedini mediji otvoreno na strani određenih političkih opcija”.

“To ne bi trebalo da bude tako. Bez obzira da li se radi o javnim ili privatnim medijima, jer svi znamo da novinari treba da poštuju profesionalne i etičke kodekse i da primjenjuju to pravilo druge strane, odnosno da čujemo sve strane koje su uključene u priču. To je ono što često u medijima, ne svim, naravno, ali u određenim medijima u BiH izostaje, i to je stalni problem. To je nešto što nije vezano samo za izbore, već svakodnevno novinarstvo u BiH i plašim se da tu situacija neće ni biti bolja u narednom periodu, s obzirom na to da naši zakoni i nisu baš regulirali tu oblast najbolje, a ne vidim da ima neke političke volje da se uvede red u toj oblasti”, kaže Smiljanićeva.

Mediji popunili jednu veliku prazninu

Ranko Mavrak, urednik i novinar HINE za portal UNA kaže su mediji u BiH prateći predizbornu kampanju, pa onda i same izbore koji su nakon toga uslijedili, popunili jednu veliku prazninu koju je ostavio ovakav sustav kakav jeste, “manjkav, nedovršen i definitivno neodgovarajući za današnje okolnosti u kojima informacije prestižu jedna drugu”.

“Da nije bilo medija, možda ne bismo ni rezultate izbora doznali danima nakon što su oni okončani. Ovako su mediji doista odigrali važnu ulogu, ali i tu postoje pravila i neke iznimke. Postoje mediji kojima je falilo informacija i objektivnog informiranja i postoje oni koji su glasnogovornici stranaka i određenih političara. To se nažalost ponovo vidjelo ovog puta koliko su neki od njih bili navijački raspoloženi i  to definitivno nije nešto čime se mediji mogu ponositi. Nadam se da publika ima priliku vidjeti i procijeniti o čemu se to sve skupa radi, jer razlika između objektivnog informiranja i propagande je odavno jasna svima koji žele biti objektivni”, kaže Mavrak.

Urednici trebaju preuzeti veću odgovornost

Maja Radević, iz Udruženja Bh.novinara za portal UNA ističe da se generalno može reći da je većina medija pratila izbornu kampanju profesionalno ili su tako barem nastojali raditi, ali ponekad su im i sami političari – kandidati za Opće izbore prilično otežavali posao.

“Recimo, ove godine imali smo situaciju da su brojni kandidati odbijali da sudjeluju u televizijskim debatama na javnim servisima i pristajali da gostuju samo u onim medijima za koje oni smatraju da su profesionalni i ne baš previše kritički nastrojeni prema njihovim politikama, odnosno političkim strankama iz kojih dolaze. Što se tiče samih medija, znatan dio sadržaja u okviru izborne kampanje bazirao se na prenošenju izjava političara/ki o različitim temama, a već tradicionalno su nedostajale detaljnije analize njihovih političkih programa, onoga što obećavaju građanima i onoga što su do sada eventualno ostvarili. Kao i u ranijim izbornim periodima, vidjeli smo i dosta zapaljive retorike. Poseban problem su komentari koji sadrže govor mržnje na portalima, kao i na društvenim mrežama i urednici medija bi u tom smislu svakako trebali preuzeti veću odgovornost za uklanjanje i onemogućavanje takvih komentara”, ističe Radević.