UNA analizira: Imaju li kandidati konkretne ideje, programe i ciljeve?

Već sedmicama na ulicama širom Bosne i Hercegovine sa bilobora nas gledaju  nasmijana, ušminkama i fotošopirana lica kandidata za ovogodišnje Opće izbore u Bosni i Hercegovini.

Vode se kampanje, uglavnom, s istim sloganima, floskulama, obećanjima, ali bez konkretnog cilja i ideje.

O svemu ovome za portal UNA govore sociolozi, univerzitetski profesori koji promatraju dešavanja. Kako ističu, koristiće ovogodišnju predizbornu kampanju kao primjer kako ne treba raditi, kada budu objašnjavali studentima vođenje političkog marketinga.

Konfuzne ideje i nepromišljeni slogani

Srđan Vukadinović, sociolog iz Tuzle za portal UNA ističe da u sloganima, političkim govorima i ponašanju kandidata  na ovogodišnjim izborima u BiH najmanje ima programa i zalaganja za bolji život, a najviše konfuznih ideja, nepromišljenih slogana.

“Ako je nekome moto i slogan ‘za građansku Bosnu i Hercegovinu’, a pri tome taj je uporno u koalicijama s nacionalnim strankama, onda je sasvim jasno da je on u jednoj  najstrašnijoj konfuziji i da jednostavno ne zna kako doći do koncepta, i kako onda da građani mogu da mu povjeruju. Ili mnogi drugi slogani kojima svjedočimo, jednostavno ne nude ništa novo, to su slogani koji se prenose iz godine u godinu, odnosno od izbora do izbora", kaže naš sagovornik.

Dodaje da su ti slogani nabijeni patriotskim nabojem kao da zaboravljamo da danas isti nije toliko potreban koliko je potrebno uputiti ljude kako bolje da žive.

"Mi na sloganima imamo jednu romantiku koja ljudima ne govori ništa, nego pokušava da ih instruira da glasaju samo za to što nekome treba vjerovati ili zbog imena i prezimena na plakatu”, ističe Vukadinović.

Dodaje da slogan mora da ukazuje na neku životnu situaciju, probleme, zašto dati glas nekome i zbog čega. 

“Nemamo uvjerljivih slogana koji bi građanima objasnili kako unaprijediti ekonomiju, smanjiti akcize, bolje živjeti, pa da oni  razmišljaju, sve su to najobičnije floskule, koje nisu životne, nisu razrađene i koje sigurno ne mogu uliti povjerenje građanima da bi dali glas”, tvrdi Vukadinović

Neinventivno i  neautentično

Sarina Babić, sociolog, univerzitetska profesorica za portal UNA ističe da neki vidljiviji iskorak stranaka ne vidi. Ona tvrdi da je dobila utisak da je strankama bilo važno samo oblijepiti gradove „plakatima koji su u najvećem broju slučajeva izrazito neinventivni i neautentični".

„Imam dojam da nije bilo neke velike želje originalno pristupiti ovom aspektu političkog komuniciranja, kao da se poruke podrazumijevaju pa tako i sami njihovi akteri u najvećoj mjeri na pretjerano obrađenim fotografijama“, ističe profesorica Bakić.

Ista matrica koja ide logikom zbijanja nacionalnih redova

Slavo Kukić, sociolog i univerzitetski profesor za portal UNA naglašava da se ništa nije promijenilo u odnosu na kampanju prije četiri godine, te da je sve potpuno isto neinovativno i neinventivno.

“Ista matrica koja ide na logiku zbijanja nacionalnih redova. Šta to znači? To ne iznenađuje, dapače, svugdje u svijetu u višestranačkim sistemima političke partije u predizbornoj kampanji koriste poruke za koje oni smatraju da donose najveće benefite za njih. Ovdje je očito još uvijek matrica koja donosi najveće benefite priča o nacionalnoj ugroženosti i potrebi zbijanja redova. To kandidati i stranke čine na različite načine, ali suština i podtekst su potpuno isti”, kaže Kukić.

Dodaje da, stranke koje su izvan tog kolorita, dio građanskih političkih  partija imaju nešto drugačije poruke.

“Recimo SDP ‘Da svane dan’, iako mi se baš ne čini da je to poruka koja je opće razumljiva, ali je nešto drugačija. Sve ono što vidite kod SDA, HDZ, SNSD priča je ista. Priča je ista i kod drugih političkih partija u Republici Srpskoj, samo što je to poziv na homogeniziranje protiv SNSD-a, ali sa podtekstom koji je i dalje u funkciji srpstva, Republike Srpske... Prošle su četiri godine, ništa se promijenilo nije”, kaže Kukić.

Tvrdi da nema jasnog političkog programa iz kojeg se može iščitati šta je to što će uraditi.

Ostrašćena kampanja koja cilja na emociju

Jusuf Žiga, sociolog za portal UNA ističe da je ova kampanja u nizu elemenata slična ili gotovo identična prethodnim kampanjama koje smo imali u prethodnih nekoliko decenija, od rata pa na ovamo.

“Kampanje su prototipski onakve kakve ne bi trebale biti, uglavnom ostrašćene, ciljaju na emociju, nacionalno vjersko, što pobuđuje te mase populistički i tako se dobiva neka podrška i glasovi na izborima. Ovaj krug kampanje se u nekim elementima spustio još niže i krajnje je frustrirajući i neshvatljiv. Na stranu ta, ne samo kompetencija, nego nerijetko i imbecilija u pogledu tih slogana  s kojima idu, a koje su u smislu političkog marketinga udžbenički obrazac kako to ne treba raditi. Siguran sam da će mnogi ti detalji kod profesora kad budu držali predavanje svojim studentima biti konkretno prikazivani  kao primjer kako to ne treba”, ističe Žiga.

Daje kao primjer jedan od slogana “Sarajevo, Dubai”, te objašnjava da to “nema veze s mozgom”.

“Sarajevo ništa nema sa Dubaijem i nikad ne može imati nikakve veze i to je zadnjem idiotu jasno ali on to zalijepi na plakate i ne možete disati od toga i da sad ne nabrajam koliko tih bedastoća ima. Generalno govoreći ovaj krug kampanje je najgori koji smo vidjeli od poratnog vremena, pa do dana današnjeg”, rekao je Žiga.