Raspisani izbori: Čini se da nas čeka nikada komplikovanija predizborna utakmica

Centralna izborna komisija raspisala je za 6. oktobar, lokalne izbore u BiH. Svi eventualni kandidati, pored ostalih uslova propisanih zakonom, moraju do dana raspisivanja izbora imati prijavljeno prebivalište u izbornoj jedinici u kojoj se žele kandidovati. CIK je izbore raspisao prema Izbornom zakonu koji je u martu nametnuo Kristijan Šmit, koga u Republici Srpskoj ne priznaju za visokog predstavnika. Ipak, i dalje ostaje otvoreno pitanje, u skladu s kojiim Izbornim pravilima će oktobarski izbori biti održani, jer su u proceduri još četiri izborna zakona i postoji realna šansa da jedan od njih u narednom periodu bude donesen.

Ukupno  3.406.088 birača imaće pravo glasa na lokalnim izborima šestog oktobra. Izmjene izbornog zakona donijele su i nove novine pa je tako proširen period nadležnosti CIK-a u vezi s ponašanjem političkih subjekata.

"Od danas pa sve do potvrđivanja rezultata političkim subjektima, kandidatima i njihovim pristalicama kao izbornoj administaciji zabranjeno je između ostalog koristiti se govorom mržnje, sprečavati novinare da obavljaju svoje dužnosti, zloupotrebljavati djecu u političke svrhe", kazala je Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH.

Javna promocija političkih subjekata više nije dozvoljena. Nova pravila donesena po Šmitovim nametnutim izmjenama, a prijedlozi izmjena Izbornih zakona u ladicama. Juče je jedan, HDZ-ov, i skinut sa dnevnog reda sjednice Savjeta ministara. Šta ako, jedan od preostalih koji su u proceduri, u narednom period ipak bude usvojen?

"Vrlo kratko, ne odgovaram na hipotetička pitanja. Šta će biti ako bude", kazao je Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH.

"Nije promjena izbornog sistema nije ono što je samo po sebi loše jer on uvijek može biti bolji i zakoni i zakonodavstvo, ali je loša promjena uoči izbora i u skladu sa ovim kodeksom govori se o periodu od godine dana, da ne bi trebalo da se događa ništa unutar godinu dana a mi smo pet mjeseci pred izbore", dodala je Hadžiabdić.

Pet mjeseci pred izbore, a ostatak novčanih sredstava nisu osigurana, niti je budžet usvojen. Podsjećamo, resorni ministar je rekao da je omogućeni iznos od preko sedam miliona maraka definisan na osnovu ranije donesenih zakona i ne uvažava zahtjeve Šmitovih nametanja i izmjena. Iz CIK-a poručuju da su Ministarstvu 29 aprila uputili zahtjev za dodatna sredstva za finansiranje izbora.

"Na zahtjev zamjenika ministra biće sastanak sa mnom, razgovaraćemo o tom zahtjevu, da li je on realan ili nije, možda su i naše prognoze bile nedovoljno tačne, možda nismo dobro obrazložili šta sve tražimo, vidjećemo šta je inicijativa", pojasnila je Hadžiabdić.

Na pres konferenciji koja je trajala više od sat vremena, poteglo se i pitanje ko je zakonodavac koji je donio zakon po kojim su se raspisali izbori?

"Parlamentarna skupština BiH i visoki predstavnik, naravno, a ako govorima o izmjenama izbornog zakona, mislim da je u pitanju parlamentarna skupština", kazao je Željko Bakalar, član Centralne izborne komisije BiH.

"Nije Centralna izborna komisija ta koja se bavi ocjenom ustavnosti odnosno ustavnosti pojedinih zakona, Ustavni sud je adresa kojem se možete obratiti svi koji smatrate da zakon nije u skladu sa Ustavom BiH ili nije donesen od strane zakonodavnog organa", istakla je Vanja Bjelica Prutina, član Centralne izborne komisije BiH.

Čini se da nas čeka nikada komplikovanija predizborna utakmica.