Politika se svela na duh palanke: Borba za vlast iznad opšteg dobra

Politička kultura podrazumijeva prije svega onaj dio opšte kulture jednog društva, kao i pravac ukupnog društvenog razvoja.

Sa profesorom Univerziteta u Banjoj Luci, defentologom i sociologom, Duškom Vejnovićem smo porazgovarali - šta nam to ne dozvoljava da se kao društvo razvijamo, šta nam to kao narodu ne da da napredujemo?

Vejnović kaže da su politička kultura, dijalog i tolerancija u BiH u dobroj mjeri blokirani da se razvijaju kao participativna politička kultura sa motivacijom da se učestvuje u javnom životu. 

Objašnjava da je najveća blokada u svemu to što je u dobroj mjeri kod političara u BiH iz temelja politike protjerana etika. 

"Tako da se politika svela na duh palanke, mentalitet krvoločne borbe za vlast i moć, ali ne borbe za vlast i moć da bi se gradio integritet i čestito upravljalo javnim institucijama u interesu građana, nego u dobroj mjeri borba za vlast i moć je radi zloupotrebe,  ne radi upotrebe u interesu opšteg dobra. Govorim djelimično. Nikada sve nije ni crno ni bijelo", kaže Vejnović.

Neophodno je, smatra, pojačati odgovornost nosilaca javnih funkcija, ojačati parlamentarni i demokratski nadzor nad izvršnom vlasti i ojačati odgovornost u svim segmentima društva. 

"Na javne poslove i funkcije treba birati ljude sa integritetom. Poštenje je najbolja brana protiv negativnih društveno štetnih pojava. Poštenje je najbolja i najčestitija politika", jasan je Vejnović.

Ima li poštenja u političkoj kulturi Bosne i Hercegovine?

"Ni u jednom društvu, pa ni u BiH neće biti savršeno ni idealno, ni poštenje, ni politička kultura, ni pravna država, niti će biti završena borba protiv korupcije i kriminala, ali to mora biti svedeno na manju mjeru. To ne smije biti predmet sagledavanja da to bude element ili moto nekima da napreduju", navodi Vejnović.

Dodaje da na pozicijama moći, koje bi trebale da rade u interesu građana, ne smiju biti "kriminalci i ljudi koji bi trebalo da su u zatvoru".

"Javni diskurs je dosta opterećen sa izborom nekih pojedinaca, koji su vezani sa negativnim pojavama, oni su znate čestiti dok nema optužnice, ali u javnom mnjenju svi znaju da su u kriminalnim vodama samo 'ne znaju' oni koji bi trebalo da znaju, a to su organi državne vlasti", kaže Vejnović.

Mora se, kaže, ojačati mjesto i uloga Narodne skupštine, da se služa volja narodnih izabranika. 

"Da niko ne može biti slobodan strijelac, ni kao ministar, a pogovo ne na funkcijama bezbjednosnog sektora", kaže Vejnović.

Sve sumira tako što kaže da treba dati prostora poštenju.

"Nezavisne državne institucije, kao što je institucija revizora i agencije za borbu protiv kriminala i korupcije, bile bi idealno da zažive, jer treba dati prostora za poštenje, i tada će politička kultura, dijalog, tolerancija, etničko pomirenje i odgovornost biti na višem nivou", zaključuje Vejnović za portal UNA.