Početak otvaranja pristupnih pregovora daleko je od samog pristupanja EU

BiH je "zaista posvećena" procesu pristupanja Evropskoj uniji i preduzela je potrebne korake da se to i ostvari. Poručila je ovo austrijska ministarka za Evropu Karolina Edštadler, nakon sastanka sa predsjedavajućom Savjeta ministara BiH Borjanom Krišto koja je boravila u Briselu.

Austrijska ministarka je istakla da se ovaj napredak mora iskoristiti da bi pristupni pregovori mogli započeti. Je li moguće da se to desi, i ako jeste, šta slijedi?

Veliki zamah napravila je BiH prošle godine, a radno se krenulo i 2024. Evropa sve vidi. Stoga će i izvještaj, tvrdi austrijska ministrica, biti otvoren do posljednjeg trenutka kako bi se u obzir uzeli svi događaji u BiH.

"Moraju se slijediti daljnji koraci. Mora se postaviti pregovarački okvir. Ali Bosna i Hercegovina je zaista posvećena, a to smo mogli doživjeti i danas za doručkom, poduzela je ove korake. Mnogo toga se već dogodilo i zato smo mi na redu", smatra Edštadler.

No, austrijska ministrica podcrtava, početak otvaranja pristupnih pregovora daleko je od samog pristupanja. Put ka EU je dug. I težak. Za BiH počeo je prije 8 godina kada je podnijela zahtjev za članstvo, nakon čega joj je, prije nešto više od godinu, dodjeljen status kandidata. Sada se čeka otvaranje pregovora, o čemu će naredni mjesec odlučivati Evropska komisija. No da bi dobili zeleno svijetlo, domaće vlasti moraju završiti već započeti dio posla.

"Najhitniji su svakako usvajanje zakona o sudovima Bosne i Hercegovine i zakona o sprečavanju sukoba interesa na državnom nivou", kaže Elvira Habota, direktorica Direkcije za evropske integracije.

No šta slijedi ukoliko BiH u martu dobije dugo čekano zeleno svijetlo? Prije svega screening, odnosno presjek samog stanja.

"Nakon screeninga, odnosno presjeka stanja o ispunjenosti zemlje da postane članica EU, započinju se pregovori. Pregovori se sada otvaraju po klasterima i prva poglavlja koja se otvaraju jesu poglavlje 23. i 24. koja se tiču uglavnom pravnih pitanja", smatra Zlatan Kokić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS.

U resornom ministarstvu već se pripremaju službenici koji će se baviti screeningom. No pravi posao tek onda kreće. Sjeverna Makedonija npr. otvaranje pristupnih pregovora započela je još 2009, Srbija 2014. Prema mišljenju ministra Kokića, proces pregovora sa BiH trajati će minimalno 10 godina.

"Nama ne treba da bude referenca to, treba da gledamo na to da su promjenjeni geopolitički odnosi i da je sada veliki interes i same EU da apsorbuje cijeli region zapadnog Balkana i da ona pravila koja su možda važila prije 5 i li 10 godina u smislu pristupanja neće važiti sada", kazao je Siniša Bencun, ambasador BiH u EU.

A nove države članice imaju brojne koristi od proširenja, od političke stabilnosti do jačanja ekonomije. Novi plan rasta samo za Zapadni Balkan, koji uključuje 6 milijardi eura, od čega bi BiH dobila jednu, mogao bi, kako su poručili iz Brisela, udvostručiti ekonomiju zemalja. No sve je to na dugom štapu.

"Ja ne bih volio da to zavisi od činjenice da bismo mi trebali da ispunjavamo neke uvjete koji se tiču minimiziranja našeg tržišta, naše proizvodnje, kako bismo dobili te novce. Ja se nadam da su to novci koje bismo mi dobili kako budemo ispunjavali ove koje su nama zadate", smatra Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH.

No Plakalo naglašava da BiH još uvijek nije ispunila uvjete Evropske komisije da sama financijski upravlja odobrenim programima iz IPA fondova, instrumenta pretpristupne pomoći. Imenovanje nacionalnog IPA koordinatora više je puta skinuto sa dnevnog reda Vijeća ministara. A ukoliko nemamo ni to, ponovo se vraćamo na početak i pitanje - kako će BiH uopšte započeti pregovaračke procese.