Najveće iznenađenje reakcije EU na Šmitovu nametnutu odluku: Slijedi buran period

Možda i najveće iznenađenje među reakcijama je Evropske Unije. EU podsjeća da se izvršna ovlaštenja Kristijana Šmita trebaju koristiti isključivo kao krajnja mjera protiv nepopravljivih nezakonitih radnji.

EU je izrazila snažnu preferenciju da Parlamentarna skupština BiH bude ta koja preuzima odgovornost i usvaja ove reforme, kao što su se lideri koalicije na nivou BiH obavezali da će učiniti i to blagovremeno radi primjene na oktobarskim lokalnim izborima. EU ističe da je visok stepen međunarodne supervizije nespojiv s evropskom budućnošću BiH i očekuje od svih aktera da se ponašaju odgovorno i pokažu suzdržanost u narednom periodu.

Nasuprot njih, ambasada SAD-a je podržala ovaj Šmitov korak. Oglasio se pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja O Brajan.

"To su tehničke promjene koje poboljšavaju integritet izbora, a to je ono što je potrebno za dobro, demokratsko upravljanje."

Da su ovo nelegalne odluke i nemaju pravne posljedice, navode iz Ruske ambasade u BiH.

Nsjozbiljniju zabrinutost izazivaju stlani pokušaji SAD i Velike Britanije da destabiliziraju stanje u BiH rukama njihovog nelegalnog štićenika Kristijana Šmita, kojeg predstavljaju kao visokog predstavnika.

Iz Republike Srpske oštre reakcije. Ovaj put i direktniji. Cilj nametanja, kako navode jeste kreiranja haosa i urušavanje svega što je do sada urađeno.

Trojka je očekivano podržala nametnute izmjene, baš kao što su i najavili.HDZ BiH izražava duboko žaljenje za posezanjem visokog predstavnika za nametanjem rješenja u vremenu stabilne političke vlasti.

Ovakve nepotrebne intervencije u domaće zakonodavstvo samo par dana nakon pozitivnog izvješća EU prema Bosni Hercegovini kojim se priznaju i prepoznaju pozitivni jednogodišnji rezultati izvršne i zakonodavne vlasti, mogu imati nesagledive posljedice na daljnje integracijske procese što bi poništilo snažan sinergijski učinak koji je europska perspektiva donijela Bosni i Hercegovini.

Šmitove izmjene Izbornog zakona podrazumijevaju da Centralna izborna komisija imenuje predsjednike biračkih odbora, uvođenje skenera i videonadzora, pod izgovorom transparentnijih izbora.
Postoji i drugi dio odluke koji, između ostalog, ostavlja mogućnost domaćim političarima da u naredne tri sedmice poboljšaju ili izmjene Šmitovu odluku. Čini se da nam slijedi buran politički period.