Južna i istočna interkonekcija glavobolja za politički vrh BiH: Ko i zašto blokira infrastrukturne projekte?

Prošlo je 100 dana rada Savjeta ministara, a kočnice su već počele. Ovaj put koplja se lome oko južne i Istočne interkonekcije. 

Predlagač za usvajanje južne i istočne interkonekcije je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, sa jasnim stavom da odluke treba usvojiti jer će od njih koristi imati svi građani BiH.

Košarac za UNU: Očekujem sutra usvajanje odluke o izgradnji Nove istočne interkonekcije

Podrška stiže iz Republike Srpske.

"Čitavo Sarajevo se grije na ruski plin, pa ne vidim da je to bio do sada problem. Uostalom, južnom intekonekcijom imaće i azerbejdžanski gas. Valjda je interes svakog građana BiH da može birati od koga će kupiti gas, a naravno da će ga kupiti od onog ko je jeftiniji – smatra v.d. predsjednika SDS Milan Miličević.

Uvijek kada neko blokira neki ekonomski projekat koji je od interesa za građane, ocjenjuje on, trebamo se zapitati ko iz tog profitira.

"Nesavjesnim djelovanjem političari koji blokiraju istočnu i južnu gasnu interkonekciju, ugrožavaju zdravlje ljudi koji su osuđeni da žive u gradovima u smogu čitavu zimu dok naši političari tokom zime imaju rezervne destinacije i žive u svojim vilama na Jahorini, Bjelašnici i na Vlašiću. Nadam se da će zbog toga i javnost izvršiti pritisak da projekti krenu da konačno možemo da dišemo punim plućima – rekla je Aleksandra Pandurević, član GO SDS.

Kočenje ovakve ideje jasno je najavio član Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je rekao da "istočna i južna interkonekcija mogu biti usvojene tek nakon usvajanja državnog zakona o gasu".

"Ukoliko Milorad Dodik ne da glas za Zakon o plinu, bez toga na Predsjedništvu neće biti ni njegovog glasa za interkonekciju", kategoričan je Komšić.

S obzirom na to da se radi o Nacrtu, ukoliko bude usvojen na Savjetu ministara BiH, konačan stav ipak daje Predsjednišrvo BiH, gdje već imamo najave da će Komšić i Bećirović svoj potpis dati na južnu i istočnu interkonekciju, tek ukoliko Republika Srpska podrži državni zakon o gasu, što nema naznaka da će da uradi.

S tim u vezi, ministar bezbjednosti u Savjetu ministara BiH Nenad Nešić upitao je Komšića šta on predlaže – kako da zaobiđemo komšije i kojim putem da dobijemo gas sa Aljaske ili iz Katara i Irana?

"Znate li uostalom i da Jadransko-jonskim gasovodom protiče gas iz azerbejdžanskih gasnih polja čiji je suvlasnik ruska kompanija? Kako to da oba gasa valjaju zemljama EU, ali ne valjaju Vama? Odgovorna vlast, gospodine Komšiću, ne samo da ne bi blokirala početak projekta za čiju realizaciju treba možda i decenija, nego bi već pravila plan kako da građanima i privredi pomogne i subvencioniše prelazak na čiste energente koji će smanjiti zagađenje naše okoline i omogućiti da i zimi naša djeca udišu čist vazduh", poručio je Nešić.

Šta su ustvari istočna i južna interkonekcija?

Južna interkonekcija je dio Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za balkanske države. Cilj izgradnje ove interkonekcije je smanjenje ovisnosti o ruskom plinu. U Bosni i Hercegovini bi ovaj plinovod išao preko Posušja, Mostara do Novog Travnika.

Nova istočna interkonekcija je zajednički projekat Srbije i Republike Srpske koji je pokrenut bez saglasnosti institucija Bosne i Hercegovine. Sporazum o izgradnji ovog plinovoda u martu su prošle godine potpisali zvaničnici RS i Republike Srbije. Gasovod iz Srbije ka Republici Srpskoj išao bi trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banja Luka – Prijedor – Bosanski Novi. S obzirom da se radi o projektu između dvije države, Srbije i Bosne i Hercegovine, RS nije dobila saglasnost državnih institucija, odnosno Predsjedništva BiH.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić bio je nedostupan na naš poziv. I dok je neizvjesno čija će na kraju biti posljednja i čini potpis će prevagnuti, jedno je samo izvjesno, a to je da su nam i Savjet ministara BiH kao i Predsjedništvo po ko zna koji put pokazali da u BiH konsenzusa nema. Blokade su ovdje sastavni dio političkog života.