Hoće li izbori na koje će izaći više od četiri milijarde ljudi promijeniti svijet?

Iduće godine više od 4 milijarde ljudi izaći će na izbore u 40 zemalja svijeta, od Bocvane do Mongolije i Bangladeša. 

Upućeni su uvjereni da će 2024. odrediti pravac u kojem će krenuti svijet i staviti reflektor na globalno stanje demokratije. 

Oči svjetske, a čini se i domaće, javnosti posebno su usmjerene na one u Rusiji, Americi i Evropi.

 Vraća li se Donald Trump? Hoće li se neko u Rusiji usuditi izazvati Vladimira Putina? Odgovori trenutno najveća nepoznanica s najvažnijim ishodom - pravac u kojem će se kretati svijet u narednim godinama. U Americi će, po svemu sudeći snage ponovo odmjeriti Džo Bajden i Donald Tramp. 

Odnese li pobjedu, Bajden će u Bijeloj kući ostati do 86. godine života. U drugom uglu, samo četiri godine mlađi Tramp, koji je blagi favorit uprkos višestrukim suđenjima koja mu vise nad glavom.

"Moguce je da se nešto promjeni u samim metodima i pristupu odredjenim pitanjima kada govorimo o Zapadnom Blakanu pojave neke razlike, ali u samim ciljevima teško je reći...", kaže Miloš Šolaja, politički analitičar i profesor na FPN u Banjaluci.

Ko bi Vladimiru Putinu mogao da stane na crtu u martu, još je neizvjesno. Opozicioni Aleksej Navalni služi 19-godišnju zatvorsku kaznu, dok je svoju kandidaturu najavio Igor Girkin, koji je javnosti postao poznat nakon prevrata u Ukrajini.Putin upravlja Rusijom posljednje 23 godine, a nakon promjene ustava 2020., mogao bi vladati duže i od Staljina.

"Gledano iz ove perspektive, Putin je neprikosnoveni predsjednik i on će to postati ponovo"", kaže Šolaja. 

Predstojeći evropski izbori svojevrstan su ispit za populiste. Desničarski kandidati ohrabreni su pobjedama evroskeptika u Holandiji, Slovačkoj, i Italiji.

"EU je, što volim često reći, ekonomski džin ali je politički patuljak i nema jedinstven odgovor na sva ta pitanja. U tim nepostojanjima odgovora na neka složena međunarodna pitanja države pojedinačno traže rješenja a jedna od tih rješenja je i jačanje tih desnih strana", isitče Šolaja.

 Desnica je u naletu i u Francuskoj, odakle je njihov novi vođa Džordan Bordela, čestitajući promjenu vlasti u Holandiji, poručio: "Preljep poraz pristalicama masovne imigracije i islamizma. Radujem se junu 2024. godine!"

"Preljep poraz nanjet pristalicama masovne imigracije i islamizma.Radujem se junu 2024. godine!", kaže Jordan Bardella, lider francuske desnice.

Ognjen Pribićević, nekadašnji ambasador Srbije u Velikoj Britaniji i Njemačkoj ističe da je u Evropi jedan veliki problem nevjerovatan broj migranata koji mijenja krvnu sliku Evrope, a  da ljudi nisu došli u taj nivo da prihvate tako velike različitosti u tako kratko vremenu.

Izbori širom sveta, za više birača nego ikada ranije, staviće reflektor na globalno stanje demokratije.