Euractiv: Zeleno svjetlo za pregovore sa BiH pred preprekom – uslov Ukrajina i Moldavija

Lideri Evropske unije trebali bi dati političko zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom na današnjem samitu u Briselu, ali ishod još uvijek visi o koncu jer nekoliko država članica namjerava povezati odluku s napretkom u Ukrajini i Moldaviji, saznaje Euractiv.

Prošle sedmice, Evropska komisija dala je pozitivnu preporuku za početak formalnih pristupnih pregovora sa Sarajevom, odluku koju bi lideri EU trebali odobriti na današnjem samitu.

“Nadovezujući se na preporuku Komisije od 12. marta 2024., Evropsko vijeće odlučuje otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom”, navodi se u najnovijem nacrtu zaključaka od 19. marta u koji je Euractiv imao uvid.

Usvajanje pregovaračkog okvira, međutim, uvjetovano je “kada se poduzmu relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022.”. Preporukom iz 2022. od BiH se traži da ojača svoju demokraciju, državne institucije i vladavinu prava, kao i da se bori protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Dok je nekoliko diplomata EU još uvijek bilo optimistično u utorak, da će jezik o BiH biti prihvaćen, pojavile su se komplikacije nakon sastanka ambasadora EU u srijedu, 20. marta.

Za neke države članice EU, uključujući Austriju, Hrvatsku, Mađarsku i Sloveniju, napredak Ukrajine i Moldavije u pristupanju trebao bi ići ruku pod ruku s napretkom šest zemalja Zapadnog Balkana, od kojih su neke započele pregovore o pristupanju ili postale kandidatkinje nego prije deset godina.

Litva protiv zelenog svjetla za BiH ukoliko ne bude pomaka za Ukrajinu

Prošle sedmice, diplomati iz tih zemalja EU pokušali su povezati ta dva pitanja.

Osim toga, za mali broj zemalja, predvođenih Baltikom i posebno Litvom, jezik o Ukrajini i Moldaviji nije išao dovoljno daleko u pružanju garancija da je njihova kandidatura za pristupanje na dobrom putu.

“Nakon podnošenja nacrta pregovaračkih okvira za Ukrajinu i Republiku Moldaviju, Evropsko vijeće poziva Vijeće da nastavi s radom”, navodi se u nacrtu zaključaka samita.

Međutim, zagovornici dodanog jezika zaprijetili su da će blokirati odluku o BiH ako se ne spomene juni kao krajnji rok za odluku o pregovaračkim okvirima za Ukrajinu i Moldaviju, prema dvojici diplomata EU, prenosi Euractiv.

Litva, koja je najtvrđa od njih, rekla je da se ne može dogovoriti oko zelenog svjetla za BiH osim ako nema snažnijeg pozitivnog jezika o Ukrajini, prema jednom diplomatu EU, nazivajući zahtjev “teškom bitkom”.

“Uobičajeno nam je u prošlosti trebalo nekoliko mjeseci da prođemo kroz pregovaračke okvire prije nego što ih usvojimo, što je u redu, ali čini nerealnim da se to učini do ovog samita“, rekao je drugi diplomat EU.

Mađarska, koja je najmanje podržavala Ukrajinu u posljednje dvije godine, 1. jula preuzima rotirajuće predsjedanje Vijećem EU.

Euractiv, međutim, razumije da postoji oklijevanje da se stavi tačan datum u zaključke samita EU.

Neki strahuju da bi preveliki naglasak na proširenju i troškovi podrške za Ukrajinu mogli rezultirati reakcijom građana u njihovim zemljama uoči junskih izbora za EU, prema trećem EU diplomatu, koji nije imenovan.

Sedam članica EU – Austrija, Hrvatska, Češka, Grčka, Italija, Slovačka i Slovenija – pismom su pozvale svoje kolege da slijede preporuke Europske komisije o BiH.

EU bi trebala “zgrabiti zamah i trenutnu priliku”, rekli su.