Cvijanovićeva se obratila u SB UN: RS ne krši Dejtonski sporazum niti međunarodno pravo

Republika Srpska ne krši Dejtonski sporazum niti međunarodno pravo. Naprotiv, zalaže se za striktno pridržavanje Ustava BiH, kao dijela ugovora, koji većinu nadležnosti ostavlja u rukama dva entiteta i svakom od tri konstitutivna naroda obezbjeđuje mehanizme zaštite njihovih prava. Takođe, poštovanje međunarodnog prava znači da visoki predstavnici moraju biti imenovani u skladu sa procedurama utvrđenim Aneksom 10. Dejtonskog sporazuma i djelovati u okviru propisanog mandata, istakla je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović koja se putem video linka obratila na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Poručila je da se Srpska zalaže za poštovanje našeg ustava i procedura koje on propisuje.

Govor Željke Cvijanović ATV prenosi u cjelosti:

- Dozvolite mi da vam se zahvalim na prilici da se obratim Savetu bezbjednosti i podijelim svoje stavove i viđenje situacije u mojoj zemlji.

To činim kao srpski član Predsjedništva BiH, kolektivnog tripartitnog šefa države. Na ovu funkciju izabrana sam iz Republike Srpske, jednog od dva entiteta koja čine Bosnu i Hercegovinu.

Da podsjetim: druga dva člana Predsjedništva BiH biraju se iz drugog entiteta, Federacije BiH. To jasno pokazuje da Bosna i Hercegovina nije jedna izborna jedinica kada je u pitanju izbor zajedničkih institucija na nivou BiH.  

To takođe govori da je Ustav BiH, odnosno Aneks 4. Dejtonskog sporazuma, pažljivo koncipiran tako da uspostavi sistem sa dva entiteta sa visokim stepenom autonomije i tri konstitutivna naroda, kao i sa važnim mehanizmima podjele vlasti. Ovi mehanizmi garantuju svim konstitutivnim narodima zaštitu od majorizacije i ravnopravno učešće u upravljanju zemljom.

I upravo je taj princip jednakosti glavni čuvar mira i stabilnosti u našoj zemlji, a ne represija, tutorstvo ili međunarodne intervencije, kako često pogrešno i nerazumno tvrde oni koji žele da opravdaju takav međunarodni intervencionizam i svoje kolonijalno ponašanje.    

Ovdje bih željela da istaknem nekoliko kritičnih pitanja koja opterećuju Bosnu i Hercegovinu i koče njen napredak.

Ali, dozvolite mi da prvo kažem nekoliko riječi o Republici Srpskoj i stavovima njenih institucija, koje mnogi često pogrešno prikazuju na prilično tendenciozan način, unutar i izvan Bosne i Hercegovine.  

Republika Srpska ne krši Dejtonski sporazum niti međunarodno pravo. Naprotiv, zalaže se za striktno pridržavanje Ustava BiH, kao dijela ugovora, koji većinu nadležnosti ostavlja u rukama dva entiteta i svakom od tri konstitutivna naroda obezbjeđuje mehanizme zaštite njihovih prava.  Takođe, poštovanje međunarodnog prava znači da visoki predstavnici moraju biti imenovani u skladu sa procedurama utvrđenim Aneksom 10. Dejtonskog sporazuma i djelovati u okviru propisanog mandata.  

Republika Srpska ne krši vladavinu prava. Naprotiv, zalaže se za poštovanje našeg ustava i procedura koje on propisuje. Protivi se zloupotrebi i zaobilaženju naših institucija i odredbi Ustava kao što je, na primjer, to slučaj sa aktuelnom rezolucijom o danu sjećanja na Srebrenicu. Na pripremi ove rezolucije za glasanje na Generalnoj skupštini UN radi se bez ikakvih prethodnih konsultacija i odobrenja od strane relevantnih i nadležnih institucija BiH.

Rasprava o situaciji u BiH: Počela sjednica Savjeta bezbjednosti UN

Republika Srpska ne podriva demokratiju. Naprotiv, Republika Srpska je postojana u stavu da samo naše demokratski izabrane institucije imaju pravo da donose zakone i da zakone ne mogu i ne smiju nametati neizabrani strani državljani.  

Republika Srpska je opredijeljena za mir i stabilnost i želi da vidi BiH kao istinski demokratsku i suverenu državu sposobnu da promoviše unutrašnji dijalog u traženju uravnoteženih, u Ustavu utemeljenih rješenja koja bi odgovarala svima u BiH.    

Nažalost, izazovi sa kojima se suočavamo posljednjih godina prijete da ugroze ne samo Ustav BiH nego i bezbjednost i stabilnost zemlje, pa čak i cijelog regiona Zapadnog Balkana. Ovim prijetnjama direktno doprinose oni koji Bosnu i Hercegovinu uporno drže u statusu kvazi-protektorata, gdje se zaobilaze vladavina prava i demokratsko upravljanje, a autokratske / kolonijalističke strane intervencije sprečavaju pomirenje među našim narodima.

Trenutno postoji nekoliko velikih izazova po mir i stabilnost u BiH, a većinu koriste, u raznim manipulacijama, i iniciraju strani i domaći politički akteri koji nastoje da „ponovo napišu“ Dejtonski sporazum, Ustav BiH, zakone BiH i međunarodno pravo. Ove prijetnje po mir i stabilnost mogu se podijeliti u sljedeće kategorije:

1. uplitanje u unutrašnje političke i

demokratske procese,

2. pribjegavanje prijetnjama silom / nasiljem

3. nepoštovanje vladavine prava i kršenje međunarodnog prava

4. miješanje u izbore i obespravljivanje birača.

Dozvolite mi da se detaljnije osvrnem na ove izazove i prijetnje.  

U središtu svakog spora unutar BiH nalazi se fundamentalno sporno pitanje koje se tiče prirode zajedničke države.

Prema Dejtonu, kao i istorijski, BiH mogla bi da funkcioniše samo kroz donošenje odluka konsenzusom,  gdje bi svaki narod bio zaštićen od preglasavanja od strane predstavnika druga dva naroda.

Nažalost, dok se srpski i hrvatski narod i njihovi izabrani predstavnici dosljedno bore za poštovanje Dejtonskog sporazuma onako kako je napisan i potpisan, Bošnjaci i njihovi izabrani predstavnici zalažu se za unitarnu i centralizovanu državu.  

Bošnjački politički cilj centralizacije BiH često podržavaju i propagiraju strani akteri u BiH.

Nezakonitim odlukama i prisilom, kojima su  uzastopni visoki predstavnici  godinama pribjegavali, značajno je izmijenjena ustavna struktura BiH uspostavljena Dejtonskim sporazumom.

U stvari, visoki predstavnici su se svojim postupcima uplitali u unutrašnje demokratske procese i dogovor izabranih i legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda i entiteta BiH. Visoki predstavnici su, uglavnom na strani bošnjačkih težnji za centralizovanom državom, kršili suštinske odredbe Dejtonskog sporazuma koje predviđaju zaštitu i ravnopravnost konstitutivnih naroda, čime su ugrožavali mir i bezbjednost u BiH.

Svaka suverena država i svi demokratski izabrani zvaničnici uživaju zaštitu od stranog zadiranja u unutrašnje stvari, prema Povelji Ujedinjenih nacija i brojnim međunarodnim ugovorima i propisima. Nažalost, pojedine strane diplomate u BiH i Kristijan Šmit, koji pozira kao nekakav hibrid „kolonijalnog namjesnika“ i tipičnog despota, kontinuirano se i sa sve destruktivnijom tendencijom, miješaju u u unutrašnje demokratske procese i procese odlučivanja unutar BiH. Ovo miješanje je podrilo politički konsenzus na zajedničkom nivou BiH, koji je usmjeravao i podsticao napredak BiH na putu ka članstvu u ЕU. Konsenzus oko članstva BiH u ЕU jedino je važno pitanje koje omogućava teške kompromise i dogovor svih političkih snaga BiH i izabranih lidera. Kao takav, od suštinskog je značaja za održavanje mira i stabilnosti unutar naše zajedničke države.

Drugi strani akteri, kao što je Savjet za implementaciju mira, koje nije dio međunarodnog prava jer nije predviđen Dejtonskim sporazumom, i pojedinačne diplomate akreditovane u BiH, na sličan se način su zadirali u unutrašnja pitanja i tako OHR-u pomagali u njihovim nezakonitim postupcima, a sada i Šmitu.

Čak je i rezolucija o danu sjećanja na Srebrenicu koja se predlaže Generalnoj skupštini UN-a eklatantan primjer kako strano miješanje i nepoštovanje ustava BiH podrivaju mir i stabilnost. Nacrt rezolucije, čiji su autori pojedine zemlje i ambasador BiH pri UN Zlatko Lagumdžija, odražava potpuno nepoštovanje Ustava BiH i Predsjedništva BiH, koje je isključivo nadležno za formulisanje spoljne politike BiH. O tom nacrtu rezolucije Predsjedništvo nije ni razgovaralo niti je usvojilo; štaviše, nema ni konsenzusa među našim narodima niti na bilo kom nivou vlasti o tekstu rezolucije, koji je namjerno uskraćen i skriven od javnosti. Većina vaših država zna da se ova aktivnost vodi u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom, ali ste jednostavno odlučili da tu činjenicu ignorišete.

Neke članice UN-a smatraju da je ova rezolucija benigna i da predstavlja čin ljudskog saosjećanja; međutim, jasno je da je namjera koja stoji iza nje sve samo ne benigna. Profesor Frensis Bojl, pravni savjetnik bošnjačkih političkih lidera, prošlog petka, 26. aprila, u intervjuu jednoj sarajevskoj TV mreži, izjavio je da nakon donošenja rezolucije u Generalnoj skupštini UN-a, sve tzv. „probosanske snage“ moraju da se ujedine da to iskoristite za ukidanje Republike Srpske. Ova opasna izjava, nažalost, odražava preovlađujuću namjeru mnogih bošnjačkih političkih lidera i jasno pokazuje da je predložena rezolucija destabilizujuća za mir i stabilnost u BiH.

Ni ne čudi da ova vrsta stranog uplitanja podriva pregovore i kompromis unutar BiH, jer uvijek favorizuje jednu stranu - bošnjačku.

I dok zvaničnici Republike Srpske govore o neophodnosti očuvanja mira i stabilnosti i rješavanja svih otvorenih političkih pitanja u demokratskim institucijama, određenim prijetnjama i militarističkim izjavama zapadni ambasadori u Sarajevu nastoje da uliju strah u Srbe, a istovremeno daju nadu nekim radikalnim snagama u bošnjačkom političkom vrhu da će NATO „riješiti“ „problematičnu“ Republiku Srpsku tako što će je ukinuti.

Istovremeno, bošnjački zvaničnici, poput ministra odbrane BiH Zukana Heleza i ministra bezbjednosti FBiH Rame Isaka, otvoreno prijete nasiljem i ratom. Među mnogobrojnim zapaljivim izjavama ministra Heleza, dvije su najopasnije: da stvara „rezervne” vojne snage u BiH, i poziv da se u škole u BiH uvede „vojna obuka”. Ministar Isak je, s druge strane, izjavio da će „povesti 10 korpusa” kada se Republika Srpska bude ukidala.

Treba reći da ovakve prijetnje i pozivi na nasilje rijetko Šmit i strani ambasadori rijetko osuđuju.

Takođe treba napomenuti da aktuelna prijetnja od radikalnih islamskih terorističkih ćelija predstavlja opasnost ne samo za mir u BiH i na Zapadnom Balkanu nego i u cijeloj Еvropi. Prije samo dvije sedmice, policijske snage su u Zenici uhapsile jednu osobu koja se sumnjiči da pripada radikalnoj islamističkoj grupi u FBiH. Lokalni mediji u BiH nedavno su objavili i da je ministar Helez odobrio da poligoni Oružanih snaga BiH u Mostaru koriste strani državljani i pojedini mještani povezani sa radikalnim vehabijskim pokretom.

Ovo je posebno opasno i neodgovorno jer se BiH dugi niz godina u stranim medijima i međunarodnim bezbjednosnim izvještajima označava kao najopasniji izvor džihadističkog terorizma u Еvropi.

Zabrinutost zbog terorističkih prijetnji koje dolaze iz BiH primijetile su mnoge zapadne vlade i drugi izvori. Na primjer, američki Stejt department prošle godine piše: „Terorističke grupe nastavljaju da planiraju moguće napade u BiH“.  Francuski predsjednik Еmanuel Makron je 2021. godine, govoreći o prisustvu džihadista u BiH, nazvao zemlju „tempiranom bombom”.

Prema podacima koje je objavio Centar Vilson u Vašingtonu, BiH je među evropskim zemljama imala najveći broj građana koji su otišli da vode džihad u Siriji i Iraku.

Kao što svi znamo, vladavina prava je jedan od osnovnih uslova za mir i demokratsko upravljanje. Nažalost, on se u BiH krši i ignoriše uporno, a to posebno čine Šmit i njegovi pomagači i saučesnici iz određenih stranih ambasada.

Vladavina prava je i u središtu procesa evropskih integracija, a predstavnici ЕU i država članica ЕU stalno naglašavaju važnost njenog poštovanja, ali Šmitu upućuju tek blagi prijekor zbog konstantnog kršenja te iste vladavine prava.

Šmit i njegovi pobornici tvrde da on ima izvršnu, sudsku i zakonodavnu vlast i da ne odgovara nijednoj vladi ili sudu u BiH. Drugim riječima, smatraju da on ima apsolutnu moć i nikakvu odgovornost.  Nejasno je kako se ovo može uklopiti u bilo koji normalan koncept vladavine prava.  

U još većem obrušavanju na vladavinu prava, Šmit je izmijenio Krivični zakon BiH kako bi ga koristio kao sredstvo kažnjavanja svakog ko ne poštuje njegove odluke. Trenutno se protiv demokratski izabranog predsjednika Republike Srpske, kao i jednog javnog funkcionera, vodi postupak zato što, ispunjavajući svoje ustavne i zakonske obaveze,  nisu poštovali Šmitove naredbe.

Vladavina prava je i pod udarom prijetnji i međunarodnih sankcija vlada Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije. Prijetnje i sankcija se koriste za zastrašivanje izabranih i drugih zvaničnika, njihovih porodica, privatnih preduzeća, pa čak i medija.

Svaki lider koji odbije da se povinuje Šmitu ili koji odbije da prihvati nezakonite subverzije Dejtonskog sporazuma, napada se otvoreno i neumoljivo i postaje meta sankcija. Ove sankcije uvode se bez odgovarajućeg procesa, odnosno bez ikakvog formalnog navoda optužbi, čak i bez pojavljivanja pred sudijom ili sudom, pa makar i na minut.

Banke su prinuđene da zatvore račune i odbiju usluge ovim pojedincima, pri čemu oni nisu zvanično optuženi ni za jedno krivično djelo. Ovo ponašanje često se viđa u sferi organizovanog kriminala i ni na koji način ne liči na ponašanje demokratskih država koje podržavaju međunarodni pravni poredak ili vladavinu prava.

Ovo eklatantno nezakonito ponašanje i potpuno nipodaštavanje vladavine prava od strane Šmita, njegovih saučesnika u BiH i pomagača iz različitih vlada, podriva cjelokupan ustavni poredak u BiH, slabi institucije vlasti i prenebregava volju građana BiH. Ovakvo ponašanje, bez sumnje, predstavlja prijetnju po mir i stabilnost u BiH.

Pored navedenih kršenja Dejtonskog sporazuma, međunarodnog prava, Ustava BiH i vladavine prava, nastavljaju se napori da se biračima u BiH uskrate prava. Šmit je posljednjom odlukom nametnuo izmjene Izbornog zakona u BiH, što je jasan pokušaj intervenisanja u izbore i manipulacije rezultatima na predstojećim lokalnim izborima.

Iako najavljena kao tehnička izmjena Izbornog zakona kojima se, navodno, obezbjeđuje veći integritet izbora, ova odluka je, zapravo, politička i dovodi u pitanje integritet cjelokupnog izbornog procesa, dok stvarnu kontrolu i uticaj prepušta neizabranom strancu.

Šmit je i ovaj put prekršio Dejtonski sporazum, prenio nadležnosti sa entitetskih vlada na centralizovano tijelo na državnom nivou, Centralnu izbornu komisiju, koja je lišena i legitimiteta i legaliteta.

Uz to, Šmit krši i radno zakonodavstvo: produžio je mandat članovima Centralne izborne komisije i to preko zakonske i starosne granice za penziju. Centralna izborna komisija sada može da zaobilazi sud pošto joj je Šmit dao pravo da direktno kažnjava svako kršenje njegovog izbornog zakona koje Komisija vidi kao takvo. Istim diktatom, građanima BiH uskraćuje njihova ustavna i zakonska prava da se kandiduju za izbornu funkciju bez odgovarajućeg postupka ili bilo kakvog pravnog lijeka.  

Kada su Narodna skupština i izabrani predstavnici Republike Srpske preduzeli zakonske mjere za zaštitu Dejtonskog sporazuma i integriteta lokalnih izbora u Republici Srpskoj, Šmit i njegovi saučesnici su izabranim zvaničnicima otvoreno zaprijetili prinudnom smjenom i raznim vidovima kažnjavanja. Suštinski, lišavanjem izabranih zvaničnika i institucija vlasti ustavnih nadležnosti i odgovornosti, birači u BiH lišeni su prava.

Svaki put kada Kristijan Šmit nametne neku odluku, nipodaštavajući demokratski ustavni poredak zemlje i odredbe Dejtonskog sporazuma, to destabilizuje BiH. Šmitove represivne odluke, nepromišljeni edikti, prijetnje i druga uplitanja, u BiH izazivaju krizu za krizom, od samog njegovog dolaska. Postupci i retorika zvaničnika Republike Srpske, koje su određene strane države osudile, bile su očekivano isprovocirane Šmitovim nečuvenim, nezakonitim djelovanjem.

Činjenica je da svaki put kada se nezvanac poput Šmita - ili onih koji ga podržavaju - upusti u flagrantno nasilničke i nezakonite postupke i pokuša da oslabi, sankcioniši ili čak zatvori naše demokratski izabrane lidere, to ima savršeno predvidljive posljedice – to pokreće građane Republike Srpske i njene izabrane zvaničnike da se tim nedjelima suprotstave.

Jasno je da kontinuirano kršenje Dejtonskog sporazuma od strane Šmita i njegovih međunarodnih i domaćih saučesnika predstavlja prijetnju po mir i direktno podriva stabilnost u BiH. Ovo kršenje mora se na svaki način osuditi i što je prije moguće okončati.

Zahvaljujem na pažnji i molim da svi, još snažnije nastavimo da podržavamo mir i stabilnost u BiH - rekla je Željka Cvijanović.

Podsjećamo, sjednica je zakazana na zahtjev Rusije, a glavna tema je situacija u BiH.