Cvijanovićeva pisala Guterešu: Ako postoji odluka Savjeta bezbjednosti UN-a o imenovanju Šmita dostavite je

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH  Željka Cvijanović zatražila je od generalnog sekretara UN Antonija Gutereša da se iz UN dostave relevantni dokumenti od značaja za BiH, odnosno odluku Savjeta bezbjednosti UN o imenovanju njemačkog diplomate Kristijana Šmita na mjesto visokog predstavnika u BiH u skladu sa Aneksom 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir /Dejtonskog sporazuma/ iz 1995. godine.

"Nakon detaljnog pretraživanja dokumenata Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija dostupnih u njegovoj onlajn bazi podataka, uspjeli smo da dođemo samo do jednog dokumenta koji se odnosi na Šmitovo imenovanje. Riječ je o zapisniku sa sastanka Savjeta bezbjednosti UN 8823, održanog u četvrtak, 22. jula 2021. godine u 15.00 časova iz kojeg se vidi da jedini nacrt rezolucije podnesen na glasanje /broj S/2021/667/ nije usvojen, pošto je rezultat glasanja bio dva glasa za i 13 uzdržanih.

Bila bih Vam zahvalna ako biste Kancelariji za pravne poslove naložili da meni, našim institucijama i građanima dostavi zvaničnu odluku Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, ako takva postoji, kojom se dokazuje da je Kristijan Šmit zaista imenovan na mjesto visokog predstavnika u skladu sa relevantnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i članom I/2 Aneksa 10. Dejtonskog sporazuma, kao i sve druge relevantne dokumente u vezi sa takvim imenovanjem", navela je Cvijanovićeva u pismu upućenom Guterešu.

Cvijanovićeva je pismo uputila kao izabrani član i, trenutno predsjedavajuća, tročlanog Predsjedništva BiH.

Pismo će biti dostavljeno u svrhu obavještenja i generalnom podsekretaru za pravne poslove i pravnom savjetniku UN Migelu de Serpa Soarešu.

Cvijanovićeva je objavila na Instagramu da je zvanično zatražila od generalnog sekretara UN Antonia Gutereša odluku Savjeta bezbjednosti UN o imenovanju njemačkog diplomate Kristijana Šmita na mjesto visokog predstavnika u BiH u skladu sa Aneksom 10. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH iz 1995. godine.

"Uvjerena sam da je ovo najbolji način da razriješimo sve dileme u pogledu funkcije Kristijana Šmita i njegove uloge u BiH, te da se konačno posvetimo rješavanju svih otvorenih pitanja kroz dijalog izabranih predstavnika naroda, bez otežavajućih spoljnih uticaja", naglasila je Cvijanovićeva.