UNA intervju, Staša Košarac: Uvozimo stoku iz EU, a u nju ne smijemo izvoziti to isto meso

Bosna i Hercegovina  ne može biti izolovan prostor od globalnih problema, kaže u intervjuu za UNU Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. On ističe da i ukrajinska kriza ostavlja posljedice u BiH, te da se ulažu napori da se osigura repromaterijal za jesenju sjetvu, ali i dostupnost energentima.

Košarac je za UNU govorio i o aktivnosti  koje Bosna i Hercegovina provodi kako bi spasila 13 općina u Bosni i Hercegovini i 250 hiljada ljudi koji žive  pored Une  i koji su u opasnosti zbog  odluke Hrvatske da u Trgovskoj gori gradi odlagalište nuklearnog otpada, ministar je govorio o vinogradarstvu, okvirnoj strategiji poljoprivrede, izvozu, uvozu.

Pandemija  je sve usporila, pa i izvoz i uvoz, ali  na koncu i  proizvodnju, pa se onda desio i rat u Ukrajini, koliko to sve utiče  na Bosnu i Hercegovinu, kada je u pitanju poljoprivreda, izvoz, uvoz, bilo je problema i sa dopremom repromaterijala i đubriva poljoprivrednicima, kakve su vaše procjene?

Staša Košarac: "Mi ne možemo biti izolovan prostor od globalnih problema. Imali smo jednu vrstu zastoja kad je nastupila pandemija kako bi se adaptirali na nove okolnosti. Obezbjedili smo  prohodnost roba na graničnim prelazima, i nije bilo većih zastoja. Istina, bilo ih je na početku ali smo aktivnošću  s Republikom Hrvatskom, to pitanje deblokirali i omogućili da naši poljoprivredni proizvođači, u periodu pandemije, ali i visokih temperatura imaju nesmetan protok robe.

Moramo reći i da smo zajedno, tada je BiH predsjedavala CEFTA-om, otvorili pitanje tzv. zelenih koridora, kako bi robe od vitalnog značaja ulazile u BiH neometano. Definirali smo robe koje su od vitalnog značaja za građane BiH i tada smo, osim medicinskog materijala,  imali i određene robe za ishranu stoke, te hranu za ljude i energente, kako bismo  na jedna način neutralisali neizvjesnost. Svakodnevno smo procjenjivali  šta treba uraditi kada je u  pitan ju Covid-19. 

Ono što se malo komentariše u javnosti je činjenica da su naši poljoprivrednici, odnosno naši privrednici jako sposobni i velika vrijednost naših ljudi je da se, u različitim okolnostima, veoma lako  adaptiraju i da im je cilj uvijek bio da čuvaju tržišta koja su obezbijedili."

 Za uvoz vještačkih đubriva carinska stopa spuštena na nulu

"Treba reći da ukrajinska kriza, također, ostavlja posljedice na samu BiH. Imamo kontinuirane razgovore da osiguramo dovoljno energenata i dovoljno hrane i sirovina za hranu za stoku.  Imali smo te vrste koordiniranih aktivnostima s nadležnim entitetskim tijelima i procijenili smo da je potrebno uložiti dodatne napore kako bismo uspjeli  da osiguramo  plasman određenih roba za koje smo utvrdili da nedostaju. To je, prije svega, u  tom momentu bilo vještačko mineralno đubrivo. Predložili smo Savjetu ministara da donese odluku koja će omogućiti da se prilikom uvoza vještačkom mineralnog đubriva, s tržišta  trećih zemalja, spusti carinska stopa s pet na nula posto, što smo i uradili kao mjeru Savjeta ministara koja je koordinirana s nadležnim vladama. S druge strane treba reći da smo omogućili našim ljudima da imaju i druge izvore i mogućnosti nabavke mineralnog đubriva."

Iz Turske uvezeno 30 hiljada tona mineralnih đubriva

"Naše procjene su govorile da je Turska prepoznatljiva po toj vrsti proizvodnje. Pokrenuli smo određene procedure, i moram istaći, dobar politički odnos predsjednika Milorada Dodika i predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana i da je taj odnos rezultirao time da smo dobili traženih 30 hiljada tona mineralnih đubriva koja  su bila neophodna za Republiku Srpsku i Federaciju BiH.  Uspjeli smo administrativno da završimo kompletnu proceduru i  dovezemo vještačko mineralni đubrivo za naše poljoprivrednike. Neke  procjene koje nam prikazuju naša nadležna tijela govore da su ove količine bile dovoljne za proljetnu sjetvu, a procjena je da će  određene količine trebati za jesenju sjetvu, ali ono što imamo odobreno od strane Republike Turske.Vjerujem da će doći do smirivanja krize i da će na tržište EU,  doći do smanjivanja cijena i da ćemo imati  mogućnost da za jesenju sjetvu omogućimo dovoljne količine mineralnih đubriva.

Šta je s poljoprivrednom strategijom, jeste li  pri kraju s okvirnim dokumentom, šta on podrazumijeva?

Staša Košarac: "Moram istaći da Republika Srpska, kao i Federacija BiH rade na strateškim dokumentima. Naša obaveza jeste da  definišemo okvirnu strategiju poljoprivrednog i ruralnog razvoja. S obzirom na to da je došlo do određenih zastoja prouzrokovanih pandemijom  covida-19 i neke druge aktivnosti  su usporile ritam i tempo, ali smo svjesni činjenice da je neophodno izraditi taj dokument.

Formirana je radna grupa, radna grupa se sastaje i procjenjujem da će iz aspekta modela jedan plus jedan, plus jedan, a to je model strategije Republika Srpska, Federacija BiH, distrikt Brčko, doći do jedne okvirne strategije, jer smo takvu strategiju imali u nekom prethodnom periodu, a to je jedna od najrealnijih i najpristojnijih načina kako možemo napraviti jednu okvirnu strategiju."

Kakva je situacija kada je u pitanju robna razmjena?

Staša Košarac: "Treba istaći da je robna razmjena u 2021. godini u odnosu na 2020. godinu veća za 30, 9 posto, da smo u 2021. u odnosu na 2020. godinu izvezli više 35, 20 posto. To su podaci koje veoma malo koristimo, ali isto tako treba reći, i to je primarna sposobnost,  ljudi koji rade u realnom sektoru da se prilagode novim uvjetima poslovanja. Naravno, institucije su tu bile da omoguće to i želim da kažem da je u tom segmentu Ministarstvo  vanjske trgovine i ekonomskih odnosa bilo proaktivno u  tome kako pomoći našim ljudima.  

Jedan od primjera je bio kako uvesti stočnu hranu za peradare u BiH, kada je trebalo  otvoriti željezničke i granične prelaze i kada smo u jednom danu uspjeli da osiguramo  da veterinari iz Kancelarije za veterinarstvo izađu na lice mjesta i omoguće pregled robe, kako bi naši peradari u jednom danu mogli da dobiju 800 tona hrane neophodne za njihovu proizvodnju."

Šta je s izvozom mesa iz BiH. Izvozi li Bosna i Hercegovina  više  kvalitetnog mesa vani, a uvozi li se meso manjeg kvaliteta?

Staša Košarac: "Nisam zadovoljan, previše deklarativnim stavom određenih predstavnika u institucijama kada je u pitanju zaštita domaće proizvodnje. Mislim da moramo biti snažniji  i zaštiti domaću proizvodnju a da pri tome, ni na koji način, ne kršimo potpisane međunarodne sporazume.

Mislim da je to moguće, mislim da trebamo biti ravnopravni partneri  Evropskoj delegaciji i Evropskoj komisiji."

"Posvećeni smo zaštiti domaće proizvodnje, a ne onoga što kaže EU i njene institucije. Imamo, po meni, neprihvatljiv Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u kontekstu mjera, da recimo  danas samo u BiH možete da uvezete svježe rashlađeno meso  bez ikakvih  obaveza, bez carina i prelevmana i mi smo jedina zemlja u okruženju, to ima i Srbija, i  Sjeverna Makedonija, ima i  Albanija i Crna Gora, jedino mi nemamo.

I onda kada smo  tražili da adekvatnim postupanjem, u skladu sa  SSP uvedemo mjere i ograničenja uvoza i  uvođenje prelevmana i carina, i kada smo željeli  da adaptiramo SSP, nismo imali podršku određene strukture u Savjetu ministara,i mi nismo ništa tražili što nemaju druge zemlje u okruženju, a i oni su u istoj fazi kao i mi kada je u pitanju prstup EU. To tumačim  kao vrlo lošu poruku."

"S druge strane u bilanci stanja stoke u tovu,  procjene govore kada je situacija “normalna”, proizvodnja u BiH može da pokrije 36 posto naših potreba.

Nažalost,  imamo potrebu da uvozimo, ali ako adekvatno ne zaštitimo naše ljude koji se time bave, mislim da će se taj procenat i smanjivati. Postoje i kompanije  koje su se razvile i imaju suvremene tehnologije i koje traže nova tržišta, i onda kada otvorimo nova tržišta imamo problem, jer određeni kažu, evo  bave se izvozom, a nema dovoljno za naše konzumiranje. Tačno, ali mi moramo voditi računa i  o onim kompanijama koje žele, koje imaju mogućnost. Moja procjena je da treba omogućiti što više tržišta za proizvođače, ali s tim u vezi, isto tako paralelno raditi na mjerama zaštite primarne proizvodnje.

"Konkretno. Šta je s izvozom mesa i mesnih prerađevina?

Staša Košarac: "Kada je u pitanju vanjsko-trgovinski promet, treba reći da mi imamo mogućnosti  izvoza ribe i piletine u EU, mlijeka  i mliječnih prerađevina, nemamo mogućnost izvoza crvenog mesa, a možemo da uvozimo stoku iz EU.

To je jedna anomalija koja je za mene bila potpuno neprihvatljiva da možemo da uvezemo stoku iz EU, a da ne možemo to meso vratiti u EU.

Nisam imao sagovornika o tome u Evropskoj delegaciji u BiH. Nekoliko puta sam razgovarao s Johanom Sattlerom, šefom Evropske delegacije u BiH o  tome i mislim da je to loša poruka, da nam čak  ni u vrijeme pandemije nisu omogućili da  utovljenu stoku koju smo uvezli iz EU možemo transportirati 14 kilometara kroz teritoriju Hrvatske do luke Ploče na tržište trećih zemalja.

Ni to nismo mogli. Toliko o nekim standardima i dobrim namjerama, a pri tome lobirali su protiv naše odluke da zaštitimo našu proizvodnju i bili su protiv uvođenja prelevmana i carina, da bi  mi  iz EU uvozili rashlađeno crveno meso koje nije ni približnog kvaliteta kao meso prerađeno u BiH."

Raditi na novim tržištima

"Moramo se nastaviti boriti i raditi na  novim tržištima.  Ovih dana imamo audit  s veterinarima iz Evropske delegacije, očekujemo da ćemo dobiti niz preporuka koje možemo u kratkom vremenu primijeniti kako bi konačno omogućili da naši  vrijedni ljudi koji se bave primarnom proizvodnjom i ostale kompanije koje se bave prerađevinama, mogu da izvoze crveno meso u zemlje EU.  

Vjerujem da je naš kvalitet robe mnogo bolji i da treba da afirmiramo naše ljude i naše proizvode."

Kakva je situacija s izvozom crvenog mesa u Republiku Tursku?

Staša Košarac: "Prethodna postavka u Ministarstvu nije radila ništa na izvozu crvenog mesa  u druge zemlje izuzev Turske. Mi imamo obnovljen  postupak izvoza crvenog mesa u Tursku. Zahvaljujemo se Republici Turskoj  i njihovim organima koji su prepoznali našu potrebu. Trenutno nemamo viškova, ali imamo  ljudi koji i dalje žele izvoziti u Tursku i ne možemo nikome zabraniti da se razvija.  Kada su u pitanju  poticajne politike, što nije u mandatu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, imamo razgovore da se donesu harmonizirane mjere u oba entiteta, kako bi  pomogli.

Moramo biti svjesni činjenice da je u ovom trenutku mnogo više razvijena primarna proizvodnja u Republici Srpskoj, nego u Federaciji BiH i da su napori institucija RS mnogo vidljiviji u kontekstu da se osigura mineralno đubrivo, da se osiguraju nova tržišta."

Kakve su procjene  kada su u pitanju nova tržišta?

Staša Košarac: "Kada su u pitanju  nova tržišta, cijenim da izuzev EU,  BiH treba da radi na tržištima Turske, Kine, Euro-azijske unije. Cijenimo da je, recimo,  susjedna  Srbija napravila ozbiljan iskorak time što ima ugovor  o vanjskoj trgovini s Euro-azijskom unijom.

Mi smo nedavno  na sastanku koji smo imali u Tatarstanu s predsjedavajućim radne grupe za ekonomske odnose Ruske Federacije i BiH, pokrenuli temu da i mi pokrenemo postupak i da ponudimo našim privrednicima mogućnost izvoza u Euro-azijsku uniju.

Naravno, tu je tržište Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i nekih drugih zemalja, to je tržište koje je interesantno i postoji zanimanje. Ne možemo sjediti skrštenih ruku moramo nači načine za neka nova tržišta.To jer šansa za privrednike da imaju više mogućnosti. Imali smo Covid-19, zamislite da je došlo do poremećaja tržišta u EU, naš izvoz je 72 posto na tržište EU, šta bi bilo s našim ljudima, da nema drugih tržišta."

Kakav je status BiH, obzirom da  je Ruska Federacija zbog rata u Ukrajini pod sankcijama, znamo da je prije početka rata, BiH izvozila jabuke i kruške u Rusiju, šta  se sada dešava?

Staša Košarac: "Sankcije nikada nikome nisu donijele pozitivan efekt. Rekao bih da je primjetna jedna vrsta histerije zapadnih zemalja. I ako me pitate u političkom kontekstu cijenim da bilo kakvo nametanje rješenjam ne doprinosi rješavanju lokalnih problema, a to mi u BiH najbolje znamo.  

Mi jesmo svjedoci činjenice da su nekad  zapadne zemlje na jedan volšeban način znale da izmanipulira političku javnost i  političke elite prema određenim procesima. Mislim  da je to danas prisutno i kada je Ukrajina u pitanju.

Veoma značajno i važno je  da BiH ne uvodi sankcije Ruskoj Federaciji. Vi dobro znate da za to ne postoji politički konsenzus i protiv sam bilo kakvih sankcija.

Nemam nikakvo obavještenje da je prekinut vanjsko-trgovinski  promet s Ruskom Federacijom. Vjerujem da bi o bilo kakvom uvođenju sankcija iz BiH, bili obaviješteni. Mislim da trebamo imati  neutralan stav i  na temelju toga, težiti smirivanju situacije u Ukrajini. U tom kontekstu mi predano radimo na tome da očuvamo svako tržište koje danas imamo."

Posljednjih mjeseci sve više se govori o tome da se previše izvoze sirovine za namještaj, ogrjev poput peleta i drva, Federacija BiH je zatražila da se privremeno obustavi izvoz peleta iz BiH, šta se dešava, koje su vaše informacije?

Staša Košarac: "Nemam problem da govorim istinu. Poučeni iskustvom, kada smo željeli da donesemo određene mjere, ograničenja ili zaštitne mjere i kada smo na adekvatan način korespondirali, u skladu s Ustavom, s nadležnim tijelima i vladama i kada je ovo Ministarstvo bilo predlagač pred Savjetom ministara, u stoprocentnom iznosu svaki put je izostala politička podrška ministara iz Federacije BiH.

Za to postoji niz primjera, rekao sam svježe i rashlađeno meso, i evo potpuno otvoreno ću reći da je neobjašnjivo da prilikom našeg Prijedloga odluke o zabrani izvoza oblovine koja bi trebala trajati do kraja ove godine, upravo zbog stanja na tržištu i naše odgovornosti prema prerađivačima u BiH,  uz potpuni konsenzus predsjedavajućeg Savjeta ministara i dva premijera, uz pozitivno mišljenje nadležnih entitetskih ministarstava i vlada, i uz  podršku svih deset kantona, ministri iz reda bošnjačkog naroda u Savjetu ministara, bili su protiv donošenja takve zaštitne mjere, koja bi značila zabrana izvoza  oblovine do kraja ove godine."

"Da smo to uradili, prije svega bi omogućili našim prerađivačima da imaju dovoljno sirovine, jer  oni to nemaju upravo zbog izvoza, onda su primorani da uvozi drvne sortimente u BiH.

Zamislite koliko to košta, zamislite kakva je to poruka, a to su kompanije  koje zapošljavaju 200, 300 radnika  i ugrožene su time što im nadležni ne mogu to da osiguraju, a pri tome neko ko ima kancelariju s četiri kvadrata i laptop izvozi drvne sortimente, ima značajan prihod i nema zaposlenih. Željeli smo to da ispravimo.

Smatram da sva sirovina treba ostati u BiH i nemam problem da, i kada je u pitanju pelet i ogrjevno drvo napravimo analizu, sačekamo zaključak Vlade RS, jer Ministarstvo neće pokretati nikakvu mjeru ako ona ne bude iskoordinirana s nadležnim entitetskim tijelima. Spreman sam da o tome govorimo.

Onda kada Natron Maglaj ima problema sa sirovinama, neka ide pred  kabinete bošnjačkih ministara.

Vjerujem da entitetske institucije vrše analizu, mi nismo dobili zvanični dopis od Vlade Federacije BiH, kada ga dobijemo postupićemo u skladu s pravilima i tražiti mišljenje i Vlade Republike Srpske i distrikta Brčko, i u skladu s tim pripremiti Odluku i uputiti je nadležnim institucijama, odnosno Savjetu ministara.

Uvijek sam za tu vrstu ograničenja  u ovim izazovnim vremenima kada dolazi do poremećaja na tržištu i kada energenti imaju rapidno povećanje cijena i mislim da moramo donijeti mjere da ublažimo negativne efekte po novčanike naših građana."

Šta je s novim zakonom u oblasti vinogradarstva i vinarstva, dokle se došlo s realizacijom i koliko bi pomogao proizvođačima vina u BiH?

Staša Košarac: "Neću se umoriti  od ponavljanja da je poljoprivreda u mandatu Federacije i Republike Srpske. Zakon o vinima je u mandatu  entiteta i ne možemo donijeti Zakon o vinu, moramo biti tu vrlo jasni, ali moramo i to jesmo i to ćemo uraditi, donijeti Zakon o utvrđivanju stanja tržišta vina u BiH koji će ispunjavati evropske standarde.

Ne razumijem da su ti zakoni toliko dugo stajali u ladicama Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Zašto to govorim, jer imamo ozbiljnih 80 proizvođača vina koji su etablirani na evropskom tržištu.

Samo u regiji Trebinje  imamo 28 proizvođača, od 33 iz Republike Srpske. Od 3.600 hektara pod vinovom lozom, tri hiljade hektara je u Federaciji BiH, a 600 hektara u Republici Srpskoj.

Šta ćemo s kompanijama iz Federacije i Republike Srpske koji su već osvojili evropsko tržište. Zajedno sa entitetskim ministrima smo procijenili da  ovaj naziv zakona treba da definišemo tako da napravimo relaksirajuću atmosferu, da poštujemo Ustav i  da to pitanje na temelju evropskih standarda riješimo kroz zakon, jer naši proizvođači koij danas proizvode vino, ako to ne uradimo u ovoj i idućoj godini,  neće se moći naći na tržištu EU.

Šta ćemo s tim ljudima? Iz tog razloga radili aktivno  i usuglasili Zakon 99 post,.  Ostale su završne odredbe, odnosno kaznene odredbe koje  još uvijek nisu usuglašene, jer tu postoji različite vrste i u nedavnom kontaktu s ministrom Pašalićem usaglasili smo stajališta i vjerujem  da ćemo do kraja ovog mjeseca ili  eventualno od polovine idućeg mjeseca imati  spreman Zakon da ga predložimo Savjetu ministara i da on može u ovoj godini biti usvojen u parlamentarnoj proceduri."

U Hercegovini je sve više ljudi koji gaje masline, može li se ova poljoprivredna grana razvijati?

Staša Košarac: "U zapadnoj i istočnoj Hercegovini sve više postoji potencijala za  proizvodnju maslina. Sve više se ljudi uključuju da iskoriste te klimatske uvjete. Tu Ministarstvo nije sjedilo skrštenih ruku. Naslijedili smo to i stajalo je u ladicama. Sad treba da se uključimo u Svjetsku organizaciju maslinara. To smo pokrenuli i očekujemo ovih dana da se izvrši uplata te članarine preko Ministarstva vanjskih poslova i da se potpiše Međunarodni  sporazum koji treba da  potpiše predsjedavajući ili član Predsjedništva BiH, a to  bi značilo da će naši ljudi moći da koriste fondove koje imaju Svjetska organizacija maslinara, da koriste iskustva, da ljudi koji imaju ozbiljne proizvodnje, ozbiljne zasade, dođu u Hercegovinu i vide na koji način to unaprijedimo."

Šta je s Trgovskom gorom, ima li pomaka, može li BiH zaustaviti izgradnju  nuklearnog odlagališta na prostoru Čerkezovca, koji su sljedeći koraci?

Staša Košarac: "Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH  koje ima koordinirajuću ulogu kada je u pitanju ekologija moralo je proteklim sazivima imati više sluha. Moralo je imati prokativnu ulogu u prethodnim godinama, kada je trebalo zaštiti zdravlje 250 hiljada ljudi u 13 opština, zatekli smo  samo jedan papir u Ministarstvu.

Pokrenuli smo niz aktivnosti, jer sve napore do tada Hrvatska je ignorisala jer su dolazili s adrese Republike Srpske, a ne s adrese BiH. Činilo se kao da neko želi da izgubimo vrijeme.  Pitao sam šta treba da uradim, i onda su se pojavile institucije BiH, obzirom da je BiH potpisnica ESPO konvencije na koju se mi pozivamo, ali ne tako da se pojavi samo Ministarstvo, nego i entitetska tijela i eksperti koje imamo.

Zahvalan sam svim poslanicima i strukturama koji su dali podršku na različitim nivoima. Želimo biti odgovorni  i Predsjedništvo je donijelo zaključak da se sve institucije bave  tim pitanjem na adekvatan način  s ciljem da daju doprinos da Hrvatska odustane  od lokacije Čerkezovac u Trgovskoj gori za odlaganje radioaktivnog odpada.

Žao mi je što neke institucije to nisu adekvatno prihvatile, posebno Ministarstvo vanjskih poslova kojem je zaključcima Savjeta ministara nalagano da određene aktivnosti rješava na brži način.

Bezobzira na sve to treba  pozdraviti odluke entitetskih vlada i parlamenata da se osiguraju sredstva, mi danas imamo obezbijeđena sredstva  za rad Pravnog i Ekspertskog tima i to po 30 posto entitetske Vlade i BiH. Vlada RS je već izdvojila miliona KM odlukom NS RS, mi smo  nedavno jednom Odlukom iz budžetske rezerve i obezbijedili sredstva za rad Pranvog tima.

Moram da kažem da je ekspertski tim  potpuno mobilan i radi svoj posao. Nama je cilj da se  izvrše naučna istraživanja kako bismo na adekvatan način u vrijeme kada o tom pitanju budemo govorili u kontekstu ESPO konvencije, imamo argumentacijom, jer prema pravilu ESPO konvencije kada jedna strana izađe sa svojom ekspertizom, druga strana ima rok od 30 dana da odgovori. Procijenili smo da je 30 dana malo, ubrzali smo naše aktivnosti kako bi ekspertni tim utvrdio činjenično stanje i kako bi, se na kraju krajeva, suočila ta dva  nalaza."

"Pravni tim radi na izradi strategije i mislim da ćemo do 6. juna imati finalnu verziju  jer nama je cilj da sačinimo kompletnu informaciju prema Savjetu ministara i drugim tijelima o nalazu Ekspertskog tima i činjenici da smo izradili i Pravnu strategiju, ali ono  što ostavlja gorak ukus je da Hrvatska i dalje vrši aktivnosti na tom prostoru.

Zabrinjavajuća je i poruka komercijalne  prirode da se i mi uključimo  u to, imali smo takvih poruka. Govorili smo o tome i s Andrejom Plenkovićem, premijerom Hrvatske, oni uvjeravaju da to nije finalna varijanta, a siguran sam da će nas takav odnos Hrvatske dodatno mobilisati mi radimo u punom kapacitetu.

Pozivam sve one koji žele da rade s nama da sačuvamo  ovih 13 opština i zdravlje i život 250 hiljada ljudi."