UNA INTERVJU / Prvi čovjek VSTV-a: Ne mislim da je pravosuđe u BiH najslabija karika

Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH kazao je u intervjuu za UNA televiziju da je u protekle tri godine, BSTV uspjelo osigurati kontinuitet rada i jedinstvo za vrijeme institucionalne krize.

Poručio je da ne smatra da je pravosuđe najslabija karika u BiH, a u jednom momentu se dotakao pitanja Ustavnog suda BiH.

2021 godine ste izabrani za predsjednika VSTV-a, po vama kakvi su pozitivni koraci napravljeni?

Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH/Vijeće) je, u protekle tri godine, vrijedno radilo na brojnim pitanjima u okviru svojih nadležnosti. Vjerujem da smo uspjeli osigurati kontinuitet rada i održati jedinstvo u vrijeme institucionalne krize, kada smo svjedočili političkim aspiracijama da se institucija u potpunosti ukine. Međutim, i pored burnog perioda i svih dešavanja koje su prethodile mom dolasku na čelo institucije, radili smo u punom kapacitetu i pokazali da imamo snage oduprijeti se različitim izazovima. Imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija, koja su zbog pandemije Corona virusa značajno bila usporena, su završena u rekordnom roku. Disciplinski postupci protiv rukovodećih nosilaca pravosudnih funkcija, također su pokazali odlučnost novog saziva VSTV-a BiH da uspostavi vladavinu prava koja će biti vidljiva i koja će pokazati da nema nedodirljivih.

U kakvom je stanju pravosuđe u BiH, da li nam je to najslabija karika na putu ka EU?

Ne smatram da je pravosuđe najslabija karika na putu ka EU. Štaviše, više puta sam isticao da je pravosuđe BiH najčvršći stub vlasti, bez obzira što i samo prolazi kroz turbulentan period. Pravosuđe, sa VSTV-om BiH na čelu, je bilo i vjerujem da je i dalje, značajan partner međunarodnoj zajednici u osiguranju preduslova za osiguranje funkcionalnog sistema. Nažalost, pravosuđe je u nezahvalnoj poziciji jer se od njega očekuje da ispravi brojne društvene devijacije, što je izazov i za ozbiljnije demokratije od naše. Pravosuđe radi svoj posao, pokazuje da ima snage voditi procese i protiv visoko rangiranih aktera u društvu, rezultata ima, može ih biti i više, ali nisu beznačajni kako se to u javnosti pokušava prezentovati.

VM je usvojilo Prijedlog Zakona o VSTV-u. Koje su prednosti tog zakona, kako mnogi kažu evropskog?

Moram istaći da je VSTV BiH inicijator izmjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u BiH i više puta sam istakao da mi pozdravljamo izmjene ovog Zakona i smatramo da, i pored određenih poteškoća sa kojima se trenutno susrećemo, ima prednosti u odnosu na raniji zakon. Prije svega, mislim da Zakon osigurava nužno potrebnu transparentnost koja se odnosi na imovinu nosilaca pravosudnih funkcija, što će značajno doprinijeti integritetu nosilaca pravosudnih funkcija. Štaviše, u inicijativi koju sam ranije spomenuo smo tražili da se proširi krug srodnika nosilaca pravosudnih funkcija čija imovina se provjerava, kako bismo umanjili mogućnost za prikrivanjem potencijalnih nezakonitih radnji. Vjerujem da će u novom Zakonu o VSTV-u BiH, koji je u fazi izrade, biti prepoznata važnost ove proširene provjere. Dodatno, kod usvojenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u BiH želim istaći odredbe koje se odnose na disciplinski postupak protiv nosilaca pravosudnih funkcija te članove Vijeća, što do sada nije bilo obuhvaćeno.

Postoje li i dalje predmeti koji stoje u ladicama?

Pravosuđe BiH se bori sa velikim brojem neriješenih predmeta, to nije tajna. Sistem ne dozvoljava da postoje predmeti u ladicama na način kako se to u javnosti može interpretirati. Naime, svi predmeti su zavedeni u Sistem za automatsko upravljanje predmetima u sudovima i tužilaštvima i ne mogu biti 'sakriveni'. VSTV BiH redovno vrši praćenje procesa rješavanja predmeta u okviru planova rješavanja predmeta, imajući u vidu da svi sudovi u BiH imaju obavezu da sačine plan rješavanja predmeta u skladu sa odredbama Uputstva za izradu planova za rješavanje predmeta. Ukoliko se na određenom predmetu neopravdano dugo ne poduzimaju nikakve procesne radnje, postoji Ured disciplinskog tužioca koji to može ispitati, što može rezultirati i vođenjem disciplinskog postupka protiv sudije i tužioca. Veliki je broj neriješenih predmeta, o čemu Vijeće redovno javnosti dostavlja statističke podatke, zbog čega se i poduzimaju određene sistemske mjere kako bi se unaprijedila efikasnost u postupanju.

Zanima naš stav o stanju u Ustavnom sudu BiH?

VSTV BiH nema nadležnost nad bilo kakvim aspektom rada Ustavnog suda BiH, samim tim mogu samo iznijeti lični stav da nisam sretan što imamo situaciju kakva je trenutna te da je to političko pitanje koje će, vjerujem, biti riješeno veoma brzo. Važnost Ustavnog suda BiH je neupitna i vjerujem da će u svjetlu ulaska BiH u EU ovo pitanje biti brzo riješeno.

Zbog čega se problematizuje sjedište Apelacionog suda u Banjaluci? Vidite li vi tu problem ili ne?

Sjedište Apelacionog suda, odnosno Višeg suda BiH koji bi odlučivao o žalbama na odluke Suda BiH, na teritoriji Republike Srpske nije sporno. Međutim, mišljenja sam da tehnički nije dobro rješenje da taj sud bude toliko udaljen od Suda BiH, kako zbog transporta osumnjičenih, dokaza i druge dokumentacije koja je relevantna za postupak tako i zbog potrebe svakodnevnog prisustva tužilaca Tužilaštva Bosne i Hercegovine na navedenom sudu, što bi zasigurno bio problem ukoliko bi na dnevnoj osnovi morali putovati na relaciji Sarajevo – Banja Luka. Štaviše, i ako bi se uspostavilo odjeljenje Tužilaštva BiH u Banja Luci, to bi proizvelo dodatne troškove i probleme organizacione prirode. Mislim da je sud u Istočnom Sarajevu bolja opcija, jer bi osigurao lakšu komunikaciju i uvezanost dva suda.

Ambasada SAD je upravo pohvalila je Vaš rad kao pojedinca i rekla je da je novi proces odabira za pozicije u VSTV korak unazad. Kako to komentarišete?

Cijenim stav ambasade SAD-a i drago mi je da je prepoznato moje zalaganje za donošenjem pozitivnih propisa, međutim, Vijeće je svoj stav o navedenom pitanju iznijelo na sjednici i, bez obzira na moj lični stav, odluka je donesena i kao takva je na snazi.