UNA pita stručnjake - kako krize utiču na mlade?

Psiholog Nermina Vehabović Rudež kaže za portal UNA da svaki događaj utiče na osobu, samo je pitanje na koji način i koga imamo kao podršku uz sebe, te kakva su nam prethodna iskustva.

"Nabrojane krize možda utiču na mijenjanje stava o životu, ali to bi trebalo istraživati i vidjeti kako se to odrazilo na mijenjanje pogleda na život u državi, da li mladi vide da imaju šansu da se razvijaju, kakva im je perspektiva itd. Opet, puno ima i do onog individualnog kakva je ko ličnost i iz prethodnih iskustava, odnosno, odgoja i onoga u čemu su ponikli. Generalno, sada ne bismo mogli govoriti da su krize na sve mlade ljude podjednako uticale, jer neke one jesu dodatno demotivisale i dale poruku da ne mogu uspjeti, pa imate dio mladih ljudi koji ne vide perspektivu, koji imaju manjak samopouzdanja, a s druge strane imate mlade ljude koji su se odvažili i rekli 'sad je ovo u mojim rukama, idem da pokrenem nešto'. Razlikuju se mladi kao i generalno ljudi uopšte", kaže Vehabović Rudež za portal UNA.

Ona dalje objašnjava da crte ličnosti, ali i osjećaj podrške i hrabrosti može govoriti o tome kako će neko da se ponaša.

"Ovim porukama koje dolaze od starijih, zrelijih, samo se produbljuje osjećaj da je život beznadežan u ovoj državi i to je ono što je na odgovornosti zrelih ljudi da prestanu da govore takve stvari. To ne znači uljepšavanje lažno, nego da su to sve neke krize koje se mogu prevazići. Ne možemo reći da je ovo kraj, da nema perspektive, jer onda ne bi imalo smisla da živimo", kaže Vehabović Rudež.

Dalje dodaje da ako na krize gledamo kao na nešto što ćemo prevazići i ako gledamo napred, onda nade ima i za mlade i za društvo u cjelini.

Živimo u vremenu digitalizacije gdje se informacije od izvora do korisnika šire svjetlosnom brzinom i gdje pored mora informacija imamo i okeane dezinformacija, teorija zavjere, lažnih vijesti, seznacija i ko zna sve čega ne i takve vijesti  stvaraju pogodnu klimu za razvijanje raznih vidova destrukcija i loše klime u socijalnoj sredini.

Sve te informacije koje dolaze do mladih ljudi, stvaraju nelagodnu sliku, a ako tome još dodamo stanje u društvu kakvo imamo danas, kao rezultat dobijemo nezadovoljne mlade ljude, a na mladima bi svijet trebao da ostane.

"Destrukcije kod mladih, povećana stopa nasilja, kriminaliteta, raznih vidova sociopatoloških stanja dobrim dijelom je posledica stanja u društvu gdje o mladim ljudima skoro pa niko ne vodi računa dok se glavni riječ vodi o političkim, partijaškim i interesnim previranjima i pozicioniranjima", kaže za UNU sociolog Vladimir Vasić.

Na velikom su ispitu porodica i škola kao dvije ključne komponente socijalizacije ali ukoliko one popuste imaćemo, smatra Vasić, na djelu institucionalno rješavanje problema a svima nam je jasno kako i na koji način zakon reguliše ponašanje pojedinca i kakve su posledice. 

"Ukoliko se svi, aktivno, ne uključimo u rješavanje problema mladih ljudi, ukoliko u fokusu politika, naučnih interesovanja, javnosti...ne bude mlad čovjek i njegove potrebe do tada ćemo samo zbrajati posledice nakaradne politike i hladnog odnosa prema ovoj osjetljivoj kategoriji", kaže Vasić.

Dodaje da mlade moramo sačuvati i da još uvijek ima nade! 

"Ima nade dok ne izgubimo i poslednjeg....jer...svaki dan ih gubimo! Bez nade neko će na kraju mora dati odgovor na pitanje – ko je ukrao njihovu mladost?", zaključuje Vasić.