U BiH sve naopako: Imamo svoju kriptovalutu, čak i bankomat, ali ne i zakonski okvir

Trgovina kriptovalutama u BiH je donedavno za većinu bila misaona imenica. Osim što su mnogi bili izuzetno skeptični, kriptovalute u BiH nisu uređene ni zakonom, a nije ni jasno ko bi treba da uredi tu oblast.

Prvi bankomat

Međutim kao grom iz vedra neba stigla je vijest da je glavni grad Bosne i Hercegovine dobio prvi bitcoin bankomat.

Iza bankomata stoji Shitcoins.club, a putem bankomata moguća je brza i laka razmjena kriptovaluta BTC, ETH, LTC i USDT u gotovinu i gotovine u kriptovalutu, a podržan je rad u domaćoj valuti konveritiblnoj marki.

Mreža Bitcoin bankomata Shitcoins.club pokrenuta je u maju 2017., a prvi bankomat za kriptovaslute otvoren je u poljskom gradu Bydgoszczu, gdje su korisnici mogli kupovati i prodavati kriptovalute za gotovinu.

Napominjemo, da promet kriptovalutama u BiH nije zakonski uređen, a oporezivanje trgovine kriptovalutama još uvijek nije definisano Zakonom o PDV-u u Bosni i Hercegovini.

Prema nekim procjenama, trgovinom i rudarenjem kriptovaluta u BiH se bavi nekoliko hiljada građana. Oni koji trguju smatraju da je kriptovaluta evolucija monetarnog sistema, te razvojna šansa, dok su neki mišljenja da je ustvari prijetnja.

Pokušaj u Republici Srpskoj

Entitet Republika Srpska pokušala je pravno regulisati ovu oblast, pa je nedavno uspostavila registar posrednika u trgovini kriptovalutama.

Naime, Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske donijela je Pravilnik o evidenciji pružalaca usluga povezanih sa virtuelnim valutama i precizno definisala prava i obaveze onih koji žele da budu uključeni u ovaj proces.

U pravilniku se pojašnjava da posrednici mogu biti registrovana preduzeća i preduzetnici koja mogu da čuvaju i upravljaju virtuelnim valutama, da organizuju platformu za njihovo trgovanje, da ih razmjenjuju i prodaju.

Oni su dužni u banci otvoriti račun za posebne namjene, a novac sa tog računa može se koristiti isključivo za kupovinu i prodaju kriptovaluta. Kada je riječ o registru, upis u isti vršiće Komisija za hartije od vrijednosti, a po osnovu zahtjeva posrednika.

Bh. kriptovaluta

Ipak i pored neuređenosti ovog tržišta BiH se može pohvaliti da je prva u regionu, ali i šire kreirala svoju kriptovalutu. „Blockchain“ tehnologija došla je u BiH još početkom 2021. godine, a na berzama je izlistana i prva bh. kriptovaluta koja je dobila naziv RuXCrypto (RXC).

Sve to zahvaljujući entuzijastima iz Sanskog Mosta predvođenim Nedžadom Smajićem.

"Ideja je nastala nakon što smo poslije pet godina aktivne zajednice Crypto.ba zaključili da bi trebalo da malo bolje izučimo ovu tehnologiju, a nema boljeg načina nego da se započne kriptovaluta. Nakon nekoliko pokušaja na lokalnoj mreži, dobili smo RXC, koji je započeo u mojoj šupi. U vrijeme prije nego što sam započeo prvi blok RXC-a, svi u zajednici su bili obaviješteni unaprijed, tako da smo ispoštovali „fair mining“ sistem. Svako je mogao od prvog dana rudariti RXC bez velikih poteškoća, međutim, kako se više rudara pojavilo, to se drastično promijenilo", ispričao je Smajić za UNU.

Prema njegovim riječima, u BiH je već moguće kupovati kriptovalutama.

"Nakon uspješnog listiranja na EU licenciranoj berzi, dobili smo osnovu za cijenu RXC-a koju diktira sistem ponude i potražnje, nakon čega možemo krenuti u implementaciju u neke od naših postojećih sistema. Nedavno smo pustili i RXC Market, u kojem možete nešto prodati, a i kupiti putem kriptovaluta, nešto kao naš domaći PIK.ba, samo s omogućenim kriptovalutama", kazao je Smajić.

Šta je to bitcoin

Inače, kad smo kod kriptovaluta i prvog bh. bankomata, treba navesti da je Bitcoin je decentralizirana, distribuirana, anonimna platna mreža, a ujedno i virtualna kriptovaluta koju ta platna mreža koristi.

Bitcoin platna mreža funkcionira pomoću kompleksnog algoritma kojeg je izumio čovjek ili grupa ljudi pod pseudonimom Satoshi Nakamoto. Transakcije u mreži Bitcoin se bilježe u javnoj knjizi (popisu transakcija op.a.) koristeći vlastitu valutu, koja se također zove bitcoin. Plaćanja se provode na principu peer-to-peer mreže, bez centralne institucije (kao što su centralne banke op.a) ili jednog administratora.

Novi bitcoini dodjeljuju se kao nagrada za obradu transakcija korisnicima koji nude svoju računalnu snagu za provjeru i spremanje uplata u javnoj knjizi. Ovi pojedinci ili kompanije uključuju se u aktivnosti održavanja Bitcoin mreže (tzv. "rudarenje" op.a.) u zamjenu za transakcijske pristojbe i novonastale bitcoine. Osim rudarenjem, bitcoini se mogu kupiti novcem ili se dobivaju u zamjenu za proizvode i usluge. Korisnici mogu slati i primati bitcoine elektronskim putem za neznatnu naknadu pomoću kompjuterskih programa (tzv. "novčanika" op.a.), koji se mogu nalaziti na kompjuteru, mobilnom uređaju ili na internetu kao web aplikacija.

Inače, na portalu Visual Capitalist objavljena je analiza, tačnije prikaz svih država i teritorija u svijetu, s informacijom koliko tamo košta rudarenje jednog bitcoina.

Danas se bitcoinom trguje po cijeni od oko 23.000 američkih dolara (oko 42,000 KM). Kad je riječ o rudarenju u BiH, portal Visual Capitalist procjenjuje da je trenutno potrebno uložiti oko 23.000 dolara za rudarenje jednog bitcoina.

Mišljenje stručnjaka

Ekonomski stručnjak Admir Čavalić za UNU kaže da nema tačnih podataka koliko su kriptovalute razvijene u BiH, jer je, kako navodi osnovna karaktersitika kriptotržišta diskrecija.

Ističe da ni Centralna banka BiH nema tačne brojke koliko u BiH ima onih koji ulažu u kriptovalute.

"Vrlo teško je imati tačne podatke o tome. Međutim, evidentno je da građani kupuju, trguju i koriste kriptovalute. Ja sam imao priliku da razgovaram s pojedinicima koji su postali milioneri, radi se o studentima koji su bili na seminarima i oni su se obogatili. Tu svakako ima i poduzetnika koji imaju viška novca i oni investiraju u kriptovalute", govori nam Čavalić.

Pojašnjava nam da nije moguća trgovina i kupovina kriptovalutama preko svih platformi.

"Postoje ograničenja za Bosnu i Hercegovinu, ali postoje tu određene platforme koje nude mogućnost skladištenja. Treba reći jasno, iako ima bojazni kod ljudi u BiH, da kriptovalute po meni nisu prijetnja, to predstavlja evoluciju novca. Novac je dugo godina mijenjao razne oblike, od oskudnih roba, preko privatnog novca, zlata, srebra, plemenitih metala, pa sada preko savremenog monetarnog sistema", dodaje Čavalić.

Napominje da je kriptovaluta naredni korak u pravcu, odnosno da se radi o evoluciji monetarnog sistema.

Ekonomski analitičar Igor Gavran za UNU kazao je da ova je oblast potpuno neuređena u BiH i nema nikakve evidencije pa tako ni pouzdanih podataka o broju takvih valuta, korisnika, transakcija ili ikakvog drugog jasnog indikatora, ali samim time je izvjesno da je nivo njihovog korištenja mnogo niži nego u razvijenim zemljama, a svijest i razumijevanje pogotovo.

"Zbog relativno niske cijene struje, BiH bi mogla biti pogodno tlo za tzv. rudarenje kriptovaluta kao poslovnu priliku, ali mislim da je visok nivo nerazumijevanja i finansijske nepismenosti većine stanovništa ozbiljan rizik da bi i širenje njihove upotrebe moglo dovesti mahom do negativnih posljedica", smatra Gavran.

Ističe da kad je riječ o širem kontekstu i globalnom nivou, vodeće svjetske ekonomije odnosno njihove centralne banke poduzimaju mjere da osiguraju stabilnost valuta i tržišta od ovoh rizika pa je izvjesna svojevrsna konkurencija legitimnih digitalnih nacionalnih valuta u budućnosti dok će klasične kriptovalute uglavnom ostati vezane za visokorizična ulaganja pojedinaca i privatnih ulagača, vise kao investicijski nego klasicni valutni oblik vrijednosti.

Visokorizična ulaganja

"Svakako da su riziki veliki ali ako su ljudi informisani a sistem zaštićen onda svako taj rizik preuzima sam. Iskreno ne vidim dugoročnu korist za društvo na bilo kom nivou jer je vrijednost iza kriptovaluta uglavnom imaginarna i ne oslanja se na realne ekonomske tokove. Jedan od rijetkih pozitivnih elemenata je da banke koje inače dominiraju finansijskim sektorom i najveće među njima to odavno uveliko zloupotrebljavaju sve do nivoa uzrokovanja globalnih finansijskih kriza osjećaju ugroženost or kriptovaluta jer nad njima nemaju kontrolu. To bi eventualno moglo djelovati na umanjenje njihove dominacije i diversifikaciju", ističe Gavran.

Dodaje da otprilike kao i kod svih visokorizičnih ulaganja - zarada može biti astronomska i bukvalno se obogatiti preko noći.

"Isto tako može biti i katastrofalan gubitak preko noći i bankrot. Mislim da niko normalan ne bi na ovakva ulaganja trebao rizikovati ona sredstva koja ne može sebi priuštiti da izgubi ali nažalost ljudi se često zaduže u nadi da će izloženi novac višestruko povratiti a onda izgube sve. Zarada je ukratko proporcionalna riziku kao i kod vecine ulaganja a u ovoj slučaju je rizik jako veliki jer niko ne može reci da li određena kriptovaluta uopšte ima stvarnu vrijednost iza sebe ili samo percepciju da ne kažem virtualnu vrijednost", zaključio je Gavran.