Sve više automobila u BiH: Može li saobraćajna infrastruktura u zemlji to podnijeti?

Vozni park u BiH za 10 godina postao je bogatiji za 338 hiljada automobila, a prema podacima Agencije za statistiku BiH u prethodnoj godini ukupno je registrovano više od 1,2 miliona vozila. Ovaj podatak upoređen je sa podacima BiH auto-moto kluba iz 2013. godine, kada je u BiH bilo 895.425 vozila. Podnosi li sadašnja putna infrastruktura ovaj galopirajući porast vozila?

Gužve, nervoza vozača, sviranje. Ovo se dešava, kada gradovi ne prate trendove porasta broja vozila na putevima i nedovoljno ulažu u saobraćajnu infrastrukturu, smatraju stručnjaci.

“To je naročito izraženo na raskrsnicama, na mjestima ukrštanja puteva. Kako stati u kraj ovim problemima? To je naravno moguće sa boljim planiranjem, projektovanjem, boljom izgradnjom puteva i boljim održavanjem puteva”, objašnjava Milija Radović, zamjenik direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske.

A u skladu sa potrebama, na pravi način ne planiraju se ni parking mjesta. Upravo zbog toga, gužve su svakodnevne, parkinga je nedovoljno, a naročito u jutarnjim časovima.

“Banjaluka ima negdje oko 4 hiljade registrovanih parking mjesta plus u privatnoj režiji hiljadu, tako da ako znamo da je u BL registrovano 89 hiljada vozila plus vozila koja dolaze i drugih opština slobodno možemo reći da ne postoji nijedan minimalan broj parking mjesta za normalno funkcionisanje i odvijanje saobraćaja”, kazao je Milenko Jaćimović, predsjednik Udruženja za unapređenje sigurnosti saobraćaja Republike Srpske.

Samo u Banjaluci na godišnjem nivou broj vozila poveća seza dvije hiljade, a više od 60 odsto automobila na bh. putevima starije je od 15 godina. To ipak nije najveći problem. Više je zabrinjavajuć podatak neaktivnosti građana.

“Nešto malo manje od 50% svih putovanja obavlja se na relacijama manjih od pet kilometara, a oko 30% na relacijama manjim od 2 km. Imamo tačne indikatore jednog društvenog ponašanja gdje mi možemo da kažemo da se najveći broj kretanja obavlja na kraćim relacijama u urbanim sredinama”, rekao je Dragan Kabić, iz Centra za zaštitu životne sredine.

Zato je, smatraju naši sagovornici, potrebno više ulagati u urbanu mobilnost. Finansiranjem jeftinog gradskog prevoza, kao i korištenjem bicikala, motocikala ili trotineta, mogle bi se barem malo olakšati i rasteretiti svakodnevne saobraćajne gužve.