Radimlja u Stocu: Dokaz stoljećnosti Bosne i Hercegovine

Jedan od najvrijednijih spomenika srednjovjekovne Bosne i Hercegovine je sasvim sigurno nekropola stećaka Radimlja u Stocu.

On se nalazi u Vidovu polju, nekoliko kilometara zapadno od Stoca, tačnije na putu Čapljina-Stolac.

Ovi stećci predstavljaju jedinstven fenomen i puno je razloga za to. Sa 135 srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika iz 14. i 15. stoljeća, od ukupno 70.000 u četiri države, Radimlja je najpoznatija nekropola.

Jedinstvena u svijetu

Istovremeno, po brojnosti primjeraka, raznovrsnosti i zastupljenosti svih osnovnih oblika, relativno visokoj umjetničkoj kvaliteti izrade, bogatstvu plastičnih dekoracija, reljefnih predstava i natpisa koji spominju poznate povijesne osobe, kao i svom neobičnom smještaju i dostupnosti o svojim likovnim odlikama jedna je od najvrijednijih i najznačajnijih nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini.

UNA je posjetila ovo polje, koje krasi najpoznatija nekropola stećaka u svijetu.

Od uposlenika, koji su doduše bili malo škrti na riječima, nam je potvrđeno da je Radimlja najveći turistički lokalitet u Stocu, te da je samo ovog ljeta posjetilo na desetine hiljada turista iz cijelog svijeta.

"Vjerujte da ne pretjerujem kada kažem da je ovdje sve vrvilo od turista, posebno na vrhuncu sezone", kazala nam je jedna uposlenica. Da je istina što priča, uvjerili smo se i sami, obzirom da je ispred Javne ustanove Radimlja Stolac bilo nekoliko automobila iz susjedne Hrvatske.

Zaštitni znak ove nekropole je muška figura sa uzdignutom rukom i relativnom velikom šakom i prstima. Ova nekropola datira od kraja 14. stoljeća kadu su isklesana tri velika stećka u obliku sanduka. Većina stećaka datira iz 15. i 16. stoljeća o čemu najpouzdanije svjedoči natpis na jednom od njih:

"Pod stećkom leži Radoje, brat vojvode Petra, obojica sinovi vojvode Stipana".

Jedan od bisera Hercegovine

Prema ovom stećku nekropola se može vezati za razdoblje kad je u Batnogama (danas obližnje selo Ošanjići) živjela familija Hrabrena-Miloradovića. Također pred crkvom u Ošanjiću zapisana su imena vojvoda Stipana i Petra Miloradovića,što nekropolu usko vežu za ovu familiju, koja je prema historijskim podacima i natpisu na ulazu u crkvu živjela ovdje u 15. stoljeću.

Posljednji stećci iz 16. stoljeća su raskošno ukrašeni, a natpisi na njima bez sumnje upućuju kako se radi o pravoslavnoj feudalnoj familiji Miloradović-Stjepanović.

Na području Stoca je otkriveno preko 1.950 stećaka, što uz četiri gradske džamije, katoličku crkva, pravoslavnu crkvu, spomenike orijentalne arhitekture i druge znamenitosti predstavlja nemjerljivo bogatstvo. Iz perioda Austro-ugarske je u Stocu ostao kompletan gradski vodovod koji se i danas koristi, postoje i primjerci zgrada iz perioda secesije. I urbani, stari dio Stoca, čaršijski dio oko džamije sultana Selima, nekropola stećaka u Boljunima i mnoge druge znamenitosti su samo dio onoga po čemu je ovaj hercegovački grad poznat.