Prevaranti kradu novac s bankovnih kartica u BiH: Šta su 'phishing' poruke i kako ne nasjesti?

Prevaranti se služe raznim trikovima kako bi na što lakši i brži način došli do velike zarade.

Modus operandi prljavih planova mijenjaju svako malo, kako zbog toga da im istražitelji što teže uđu u trag, tako i zbog samih žrtava njihovih prevara, a jedan od omiljenih načina rada prevaranata ogleda se u prevarama sa bankovnim karticama.

Iako i same banke često upozoravaju svoje klijente, prevaranti lako nalaze žrtve. Jedan od načina su i takozvane 'phishing' poruke.

Šta su 'phishing' poruke

Na vaš mobitel dolazi navodno poruka upozorenja u kojoj se, između ostalog, navodi da je pošiljatelj privremeno ograničio pristup računu vlasnika kartice u preventivne svrhe te traži od vlasnika računa da potvrdi svoj identitet te podatke o računu kako bi se izbjeglo njegovo potpuno zatvaranje.

Naravno, istina je da se ne radi o stvarnom problemu na računima, već o - prevari.

'Phishing' poruke su elektronske pošte kojima nepoznati počinitelji pokušavaju od građana prevarom dobiti podatke o žrtvi, između ostalog o broju njihove kreditne kartice, vlasniku kartice i CVV/CVC kodu koji je potreban kod svih internetskih plaćanja kada platna kartica nije fizički dostupna, te gdje nije moguće zahtijevati lični PIN platne kartice.

Savjetuje se građanima da ne daju tražene podatke! Cilj je pošiljatelja da neovlašteno i bez ograničenja koristi vaše kreditne kartice za plaćanje putem interneta.

Inače, ovakav vid prevara zabilježen je i u regiji.

Kako što smo već naveli, postoje i drugačiji načini prevara.

Sektor kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona (MUP USK) u posljednje vrijeme zaprimio je više prijava prevara sa bankovnim karticama, a u kojima se oštećeni građani žale da su nepoznata lica sa njihovih bankovnih računa obavila online transakcije, odnosno izvršila online plaćanje ili klađenje.

"Svemu su prethodili različiti zahtjevi prevaranata putem društvenih mreža Facebook, Instagram, X.com i drugi te aplikacija Viber, Whatsapp, Messenger i drugi. Potom su oštećeni davali podatke sa svojih bankovnih kartica. Također, određeni broj prevara se odnosi i na online trgovinu putem platforme OLX", naglašavaju iz MUP-a USK.

Iz MUP-a USK podsjećaju građane da niti jedna banka, kao ni druga pravna lica od građana putem telefona ili društvenih mreža ne traže podatke sa bankovnih kartica.

"Pozivamo građane na pojačani oprez. Prevare se izvode na takav način da se pojedinim licima šalju obavijesti o dobitku određenih nagrada, a potom se od njih traže lični podaci koji se koriste za prevare", navode iz MUP-a USK i dodaju:

Preventivna zaštita

"U prošlosti smo u nekoliko navrata upozoravali na ove negativne pojave, međutim još uvijek je veliki broj onih koji nasjedaju na oglase koji su veoma atraktivni, sa niskim i nerealnim cijenama proizvoda ili osvajanjem online nagrada".

Iz MUP-a USK imaju i savjete za građane, kako ne bi postali žrtve prevaranata.

"Savjetujemo građanima da se u navedenim sumnjivim slučajevima obrate policiji, da preventivno zaštite tri broja koja se nalaze na poleđini bankovne kartice i koji isključivo služe samo za autorizaciju prilikom online kupovine ili drugog vida transakcija sa tekućih računa, te da na taj način onemoguće prevarante u njihovim namjerama. Prilikom obavljanja kupovine putem interneta potrebno se dobro informisati o trgovcu koji vrši takvu prodaju te poduzeti dodatne mjere zaštite prije plaćanja ili ustupanja svojih ličnih podataka", zaključili su iz MUP-a USK.