Osiguranje imovine u BiH na niskom nivou

Osiguranje imovine od prirodnih katastrofa na našim prostorima i dalje je na niskom nivou. Prošlogodišnje superćelijske oluje, primorale su naše poljoprivrednike da se sve češće odlučuju na ove korake. 

Ruše li se predrasude da su polise osiguranje skupe i nepotrebne ili nas osiguranje ipak štiti?  

Provjerili smo, kakve su cijene i koliko je novca potrebno izdvojiti da biste osigurali nekretinu ili hektar zemljišta?

Ovo su snimke superćelijske oluje iz Šamca prošle godine. Opština koja je pretprjela najveću štetu kao i njena poljoprivreda. Potopljeno obradivo zemljište i plastenici na području prijedorskih naselja krajem decembra 2022. godine. Klimatske promjene uzimaju svoj danak, a štete na usjevima bile su stoprocentne. 

Svijest građana o zaštiti imovine putem osiguranja još uvijek je na nezavidnom nivou, ali sve više je onih koji se odlučuju na ovaj korak.

"Broj klijenata i kroz pitanja i kroz ponude a i kroz realizovane polise skočio je za više od pet puta. Ljudi su počeli da se interesuju, počeli su da štite ono svoje i došli smo kroz zajedničke prezentacije i seminare do toga da je ipak osiguranje nešto što ih štiti", istakao je Mlađen Macanović, direktor Filijale "Dunav osiguranja" Banjaluka.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske subvencioniše 50 odsto iznosa sredstava polise osiguranja a sve u cilju podizanja svijesti poljoprivrednih proizvođača, navodi Macanović. Pod otvorenim nebom, imovina i usjevi uvijek su u riziku. A kada je osiguranje u pitanju, osnovni rizici su grad, požar i grom a dopunski poplava i mraz. Moguće je osigurati usjeve i plodove.

"Što se tiče osnovnih i dopunskih rizika pšenice, ječma i kukuruza na jedan hektar polisa odnosno premija koja izađe, izađe zavisno od 30 do 70 KM za godinu dana", naveo je Macanović.

U BIH registrovane su 34 osiguravajuće kuće. Nepohodna su sistemska rješenja ali i finansijsko opismenjavanje građana jer je svijest o zaštiti imovine putem osgiranja još uvijek je na nezavidnom nivou.

"Promocija i edukacija od prvačića. To bi bila moja poruka da se sa mladim ljudima razgovara na tu temu i da se ozbiljno stavi na dnevni red. Nedavno je bio požar u jednoj privatnoj kompaniji, djelimično je bilo osigurano djelimično nije, ali je npr. iskorištena mogućnost da se da jasna poruka da će u tom slučaju sanacije štete Vlada Republike Srpkse u ovakvoj zategnutoj i teškoj situaciji i inflaciji da pronađe sredstva da pomogne privatnom preduzetniku, umjesto da se poslala jasna poruka da svi zbog toga budu osigurani", pojašnjava Ognjen Aleksić broker u osiguranju.

Pozitivnih primjera imamo i u našem okruženju, ukazuje Aleksić. U Srbiji su prošle godine donesene izmjene Zakona o planiranju i izgradnji. Između ostalog, te izmjene podrazumijevaju:

"Ne možete da dobijete građevinsku dozvolu i sve ostale dokumente u Srbiji ukoliko niste donijeli polisu osiguranja za osiguranje gradilišta, građevinskih radova, zaposlenih, imovine, mašina, zaliha robe, repromaterijala. Sve to mora biti osigurano da bi vaša dokumentacija bila kompletirana", napominje Aleksić.

U oktorbru ove godine, Banjaluka će obilježiti 55 godina od razornog potresa. Grad je tada zadesilo 13 zemljotresa i baš taj 13ti, bio je koban. Ljudi su u nekoliko sekudni izgubili svu svoju imovinu. Ipak, svijest osiguranja domaćinstva u odnosu na osiguranje poljoprivrede je na mnogo višem nivou.

"Uzmimo recimo jedan stan npr. od 50 kvadrata. Za potrebe osiguranja da se napravi polisa potrebno je do nekih 70 KM. Ako ti 70 KM podijelimo na 12 mjeseci, dobije se otprilike oko šest KM mjesečno", kazao je Macanović.

Primjera radi u susjednoj Hrvatskoj ukoliko želite da stan od 60 kvadrata osigurate u slučaju zemljotresa, na godišnjem nivou potrebno je izdvojiti oko 180 evra ili 360 maraka.