Na internetu možemo da nađemo sve i svašta: Prodaju i falsifikovane lijekove

Republička zdravstvena inspekcija prošle godine u apotekama je izvršila oko 370 kontrola i u dvije apoteke utvrđene su nepravilnosti izdavanja lijeka bez recepta, za lijek koji ima odobrenje za stavljanje u promet na recept. Kada ne dobiju lijek u apotekama, mnogi sreću potraže na online platformama. Ali ne manjka ni onih koji ga tu i prodaju.

Na internetu možemo da nađemo sve i svašta - bukvalno. U zadnje vrijeme, sve češće i oglase kao što su:

"Prodajem tablete Xanax, Ksalol, Apaurin, Bensedin, Trazem. Tablete su legalno kupljene na recept jer sam dobio terapiju koju nisam pio. Ne vjerujem u tablete i nisam popio nijedne, a nagomilalo se za tri mjeseca fina količina".

I ovo je samo jedan u nizu oglasa putem kojih građani nude na prodaju različite lijekove. Cijena simbolična, za razliku od posljedica koje mogu da nastanu, poručuju farmaceuti.

"To je jako jako opasno. Prvenstveno što ljekovi treba da se čuvaju pod nadzorom i oni imaju tačno temperaturni režim pod kojim se čuvaju i na kraju krajeva da budu ispraćeni od nas do pacijenta. Pa samim tim znamo da lijekovi mogu da budu veoma štetni ako se koriste ili čuvaju na nepravilan način, pa tu imamo i raspad aktivne supstance, neželjena dejstva i ostalo", objašnjava Nataša Milanović, magistar farmacije i predsjednica Farmaceutskog društva RS.

Nerjetko se na internetu prodaju i falsifikovani lijekovi.

"U posljednje vrijeme sve se više falsifikuju tzv. life saving lijekovi. Lijekovi koji spašavaju život, antibiotici, citostatici, vakcine. Vi uzimate lijek koji nema odgovarajuću aktivnu supstancu ili uopšte nemaju i neće vam pomoći u izliječenju tog vašeg stanja, a samim tim vaš život će biti ugrožen", kazala je Tijana Spasojević Došen, šef Odsjeka za informisanje o lijekovima u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Svjesni toga ili ne, da nema onih koji takve lijekove kupuju na internetu, sigurno se ne bi ni prodavali. Oni građani sa kojima smo mi razgovarali, na tako nešto se ne bi usudili.

"Treba težiti ka tome da se kupuju provjerene stvari, a ne online, jer ta kupovina je mačak u vreći", kaže jedan Banjalučanin.
"Ipak ne znamo šta su nam sve u to stavili, šta tu ima sve, nije provjereno", dodaje sugrađanka.
"Nisam naručivao, mislim da ni ne bih. Možda čajeve eventualno".
"Nisam pristalica toga, jer to su stvari ipak o kojima se mora konsultovati sa stručnim licima, apotekarima."

U online prodavnici, često se nađu lijekovi kojih nema ili nisu dozvoljeni na domaćem tržištu. Takve, uglavnom, pretprodaju fizička lica.

To potvrđuje činjenica da je Uprava za indirektno oporezivanje, krajem prethodne godine na sarajevskom aerodromu zaplijenila lijekove, infuzije, suplemente i drugu robu, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na 47 hiljada maraka.