Može li se od trgovine kriptovalutama obogatiti u BiH?

Trgovina kriptovalutama u BiH je donedavno za većinu bila misaona imenica. Osim što su mnogi bili izuzetno skeptični, kriptovalute u BiH nisu uređene ni zakonom, a nije ni jasno ko bi treba da uredi tu oblast.

Prema nekim procjenama, trgovinom i rudarenjem kriptovaluta u BiH se bavi nekoliko hiljada građana. Oni koji trguju smatraju da je kriptovaluta evolucija monetarnog sistema, te razvojna šansa, dok su neki mišljenja da je ustvari prijetnja.

Tržišne cijene

Inače, na portalu Visual Capitalist ovih dana je osvanula zanimljiva vizualizacija, prikaz svih država i teritorija u svijetu, s informacijom koliko tamo košta rudarenje jednog bitcoina. Dakako, razlike su rezultat prosječnih cijena električne energije od zemlje do zemlje, a rezultati su svakako vrlo zanimljivi.

Procjene kažu da je za rudarenje jednog jedinog bitcoina danas potrebno oko 1.449 kWh električne energije. To je, kažu s ovog portala, energija dovoljna da napaja jedno prosječno američko kućanstvo čak 13 godina. Kako bi se stvorio bitcoin, dakle, potrebno je utrošiti mnogo struje, a potom se bitcoin može dalje prodati – odnos tog troška i njegove tržišne cijene odredit će i profitabilnost rudarenja.

Danas se bitcoinom trguje po cijeni od oko 22.800 američkih dolara, a i tokom proteklih mjesec dana prosječna cijena mu je bila otprilike na toj, ili nešto nižem nivou. Pogledajmo sada i cijenu rudarenja: ona je trenutačno najviša u Venezueli i iznosi čak 246.530,74 dolara – niti blizu toga da ova aktivnost bude isplativa. Najniža cijena električne energije potrebne za rudarenje jednog bitcoina zabilježena je u Kuvajtu i iznosi tek 1.393,95 dolara – tamo je, dakle, rudarenje vrlo isplativo.

Sigurno ste odmah na karti pokušali pronaći i BiH. Kod nas je, prema podacima s ove mape, trenutačno potrebno uložiti 23.100 dolara za rudarenje jednog bitcoina.

Od evropskih zemalja, najisplativije bi danas bilo rudarske rigove preseliti na Kosovo (gdje je trošak energije tek 10.560 dolara). Ispod 20.000 dolara troška za kreiranje jednog bitcoina mogu se pronaći još Litva, Lichtenstein, a vrlo blizu tome su i Norveška, Švedska i Estonija.

Kartu donosimo unutar teksta, a verzija u punoj rezoluciji je dostupna OVDJE.

Ekonomski stručnjak Admir Čavalić za UNU kaže da nema tačnih podataka koliko su kriptovalute razvijene u BiH, jer je, kako navodi osnovna karaktersitika kriptotržišta diskrecija.

Evidentno trgovanje

Ističe da ni Centralna banka BiH nema tačne brojke koliko u BiH ima onih koji ulažu u kriptovalute.

"Vrlo teško je imati tačne podatke o tome. Međutim, evidentno je da građani kupuju, trguju i koriste kriptovalute. Ja sam imao priliku da razgovaram s pojedinicima koji su postali milioneri, radi se o studentima koji su bili na seminarima i oni su se obogatili. Tu svakako ima i poduzetnika koji imaju viška novca i oni investiraju u kriptovalute", govori nam Čavalić.

Pojašnjava nam da nije moguća trgovina i kupovina kriptovalutama preko svih platformi.

"Postoje ograničenja za Bosnu i Hercegovinu, ali postoje tu određene platforme koje nude mogućnost skladištenja. Treba reći jasno, iako ima bojazni kod ljudi u BiH, da kriptovalute po meni nisu prijetnja, to predstavlja evoluciju novca. Novac je dugo godina mijenjao razne oblike, od oskudnih roba, preko privatnog novca, zlata, srebra, plemenitih metala, pa sada preko savremenog monetarnog sistema", dodaje Čavalić.

Napominje da je kriptovaluta naredni korak u pravcu, odnosno da se radi o evoluciji monetarnog sistema.

"I kao takav ga treba posmatrati, dakle niti u smislu neke posebne razvojne šanse, niti neke prijetnje, već unapređenje monetarnih prilika", zaključuje Čavalić.

Ekonomski analitičar Igor Gavran za UNU kazao je da ova je oblast potpuno neuređena u BiH i nema nikakve evidencije pa tako ni pouzdanih podataka o broju takvih valuta, korisnika, transakcija ili ikakvog drugog jasnog indikatora, ali samim time je izvjesno da je nivo njihovog korištenja mnogo niži nego u razvijenim zemljama, a svijest i razumijevanje pogotovo.

"Zbog relativno niske cijene struje, BiH bi mogla biti pogodno tlo za tzv. rudarenje kriptovaluta kao poslovnu priliku, ali mislim da je visok nivo nerazumijevanja i finansijske nepismenosti većine stanovništa ozbiljan rizik da bi i širenje njihove upotrebe moglo dovesti mahom do negativnih posljedica", smatra Gavran.

Ističe da kad je riječ o širem kontekstu i globalnom nivou, vodeće svjetske ekonomije odnosno njihove centralne banke poduzimaju mjere da osiguraju stabilnost valuta i tržišta od ovoh rizika pa je izvjesna svojevrsna konkurencija legitimnih digitalnih nacionalnih valuta u budućnosti dok će klasične kriptovalute uglavnom ostati vezane za visokorizična ulaganja pojedinaca i privatnih ulagača, vise kao investicijski nego klasicni valutni oblik vrijednosti.

"Svakako da su riziki veliki ali ako su ljudi informisani a sistem zaštićen onda svako taj rizik preuzima sam. Iskreno ne vidim dugoročnu korist za društvo na bilo kom nivou jer je vrijednost iza kriptovaluta uglavnom imaginarna i ne oslanja se na realne ekonomske tokove. Jedan od rijetkih pozitivnih elemenata je da banke koje inače dominiraju finansijskim sektorom i najveće među njima to odavno uveliko zloupotrebljavaju sve do nivoa uzrokovanja globalnih finansijskih kriza osjećaju ugroženost or kriptovaluta jer nad njima nemaju kontrolu. To bi eventualno moglo djelovati na umanjenje njihove dominacije i diversifikaciju", ističe Gavran.

Zarada astronomska, ali rizik postoji

Dodaje da otprilike kao i kod svih visokorizičnih ulaganja - zarada može biti astronomska i bukvalno se obogatiti preko noći.

"Isto tako može biti i katastrofalan gubitak preko noći i bankrot. Mislim da niko normalan ne bi na ovakva ulaganja trebao rizikovati ona sredstva koja ne može sebi priuštiti da izgubi ali nažalost ljudi se često zaduže u nadi da će izloženi novac višestruko povratiti a onda izgube sve. Zarada je ukratko proporcionalna riziku kao i kod vecine ulaganja a u ovoj slučaju je rizik jako veliki jer niko ne može reci da li određena kriptovaluta uopšte ima stvarnu vrijednost iza sebe ili samo percepciju da ne kažem virtualnu vrijednost", zaključio je Gavran.