Međa - izvor komšijskih i rodbinskih sukoba

Nekoliko duluma zemlje ili šume, nerijetko su izvor rodbinskih i komšijskih sukoba, zbog kojih se vode višegodišnji sporovi, razmjenjuju teške riječi, a nažalost, i dešavaju tragedije.

Fenomen međe na brdovitom Balkanu, teško je razumjeti, a još teže objasniti. Možda bi to jedino uspjeli, kada bi mogli govoriti, onaj kamen ili ograda, koji dijele dvije njive, nerijetko zarasle u korov, a, opet, plodne za komšijske i rodbinske sukobe.  Višegodišnji sporovi, prijeki pogledi i teške riječi, pa, nažalost, i tragedije - predgovor su priče o međi.

"Detalji zločina kod Banjaluke: Osumnjičeni sjekirom ubio rođaka zbog sukoba oko zemlje; Zbog zemlje jednog komšiju ubio, drugog ranio, pa presudio sebi;

Zbog svađe oko zemlje, u sestru ispalio osam hitaca"

Upravo ste pročitali samo neke od naslova koji se mogu pronaći na ovu temu, a vjerujem da ste, bar jednom, u najboljem slučaju, svjedočili zaoštrenim komšijskim odnosima ili zastrašivanju geometrom.

Da je povezanost sa zemljom zapisana u istoriji našeg društva, kaže istoričar Željko Vujadinović. I, upravo je, dodaje, iz tog velikog i značajnog istorijskog nasljeđa, određen karakter odnosa prema zemlji, kao nečemu što predstavlja život.

"Morali bi da znamo da je istorija našeg društva, prije svega, istorija seljačkog društva. Mjerilo, ne samo bogatstva, nego i mjerilo sposobnosti da se bude u životu, bila je, u stvari, zemlja", kaže Vujadinović.

A tu je i, prema riječima sociologa Duška Vejnovića, i pitanje emocionalne povezanosti sa zemljom.

“Zemlja je sigurno ono što ostaje i opstaje, bez obzira na konflikte i ratove, nju niko nije nikad mogao odnijeti sa sobom. Ona je datost", ističe Vejnović.

Ono što je zapisano u nasljeđu, tvrde naši sagovornici, teško je promijeniti. A još je teže, od onih granica na tamo nekoj njivi ili šumi, pomjeriti one u našoj svijesti.