Kriminalizacija klevete i ćutanje struke

Danas je zvanično spuštena zavjesa na javnu raspravu o kriminalizacije klevete i uvrede u Republici Srpskoj.

O najavljenim izmjenama Krivičnog zakonika RS koje, između ostalog, predviđaju uvođenje nove glave - Krivična djela protiv časti i ugleda, u prethodnih 60 dana sa predstavnicima Ministarstva pravde RS "raspravljali" su borci za ljudska prava, predstavnici nevladinih organizacija, sindikata i poneki novinar, budući da je većina demonstrativno napuštala rasprave sa zahtjevom da se zakon povuče.

Međutim, sudije i tužioci mahom nisu uzeli učešće u javnoj raspravi, iako u nezvaničnim razgovorima tvrde da su predložena zakonska rješenja loša i nedorečena.

Ne ulazeći u stav da li (ne)podržavaju kriminalizaciju klevete i uvrede, u neformalnim razgovorima iskusni krivičari predložene izmjene nazivaju "katastrofalnim", uz ocjenu da nije dobro to što zakon pišu teoretičari, a ne oni koji se time bave u praksi. Međutim, svoje stavove ne žele javno da iznose.

Portal UNAWorld sa zbog toga upitom obratio svim glavnim tužiocima u Republici Srpskoj. Iz odgovora je jasno da ih Ministarstvo pravde RS nije ni pozvalo da učestvuju u javnim raspravama. Ono što zabrinjava više od toga je činjenica da prilikom izrade usvojenog Nacrta zakona o izmjenama i dopunama KZ RS resorno ministarstvo istaknute sudije i tužioce, koji pola života provode u sudnicama primjenjujući Zakon o krivičnom postupku i Krivični zakonik RS, nije ni pitalo za mišljenje i uključilo ih u radnu grupu.

To je UNI potvrđeno u svim okružnim javnim tužilaštavima, te najvećem sudu u Srpskoj - Okružnom sudu Banjaluka koji će, po svemu sudeći, biti najizloženiji u primjeni novih zakonskih rješenja kroz drugostepene postupke.

"Ministarstvo pravde RS nije pozvalo mene kao predsjednicu suda ili sudije Okružnog suda u Banjaluci na javnu raspravu, niti smo bili uključeni u radnu grupu", rekla je za UNU predsjednica banjalučkog Okružnog suda Marija Aničić Zgonjanin.

Na pitanje kakav je njen stav po pitanju uvođenja krivičnih djela protiv časti i ugleda i da li ih smatra opravdanim odgovara:

"Moj stav i mišljenje o tome nije moguće sažeti u nekoliko rečenica, jer se radi o kompleksnom pitanju", ističe Aničić Zgonjanin.

Zoran Bulatović, glavni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, kaže da ova institucija sa pažnjom prati hronologiju događaja koja se odnosi na Nacrt izmjena i dopuna KZ RS.

"U pisanoj formi dostavili smo Predsjedniku RS i ministru pravde u Vladi RS naše stavove, primjedbe i prijedloge, sa jasnom porukom u kom dijelu očekujemo intervencije na predloženi Nacrt", rekao je Bulatović.

Ističe da su u aktu, kao doprinos OJT Banjaluka javnoj raspravi, zauzeli pozitivan stav po pitanju ponovnog uvođenja u krivični zakonik krivičnih dijela protiv časti i ugleda.

"Smatrali smo da je sa krivično-pravnog aspekta opravdano u krivičnom zakoniku imati (uvesti) ova krivična djela, a naročito krivična djela uvrede i klevete! Smatramo da broj predmeta, koji se očekuje u tom slučaju, neće ugroziti sistematizaciju tužilaštva, odnosno zahtijevati njeno proširenje u smislu većeg broja tužilaca. Osim toga smatramo da vrijeđanje i klevetanje nisu prihvatljiva društvena ponašanja i da interes svih mora biti zaštita oštećenih lica i u krivičnom postupku", istakao je Bulatović.

Sekretar Republičkog javnog tužilaštva RS Dragica Tojagić takođe kaže da u ovoj instituciji s pažnjom prate rad Narodne skupštine RS, posebno u dijelu koji se odnosi na krivično zakonodavstvo. Na poziv Narodne skupštine RS, odnosno njenog predsjednika Nenada Stevandića, uzeli su aktivno učešće na Međunarodno-naučnoj stručnoj konferenciji "Uvreda i kleveta u pravu Republike Srpske i zemalja regiona" koja je održana 17. maja u Banjaluci.

"Javna tužilaštva, kao samostalni državni organ, prate zakonitost i efikasnost krivičnog postupka i primjenu pozitivnih zakonskih propisa i ne mogu iznositi zvanične stavove, niti mišljenja za propise koji još nisu ni usvojeni. Primjena određenih zakonskih rješenja, prednosti i nedostaci vidljivi su tek kada ona zažive u praksi, kada je i moguće sa aspekta tužilačke profesije ukazati na iste", navela je Tojagić.

Mišljenje i stav o predloženim izmjenama KZ RS nisu željeli da iznose glavni tužioci Okružnih javnih tužilaštava u Bijeljini, Doboju i Prijedoru, navodeći da tužilaštva nisu zakonodavni organ.

"Imajući u vidu ustavnu i zakonsku ulogu javnih tužilaštva, praksa Okružnog javnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu nikada nije bila da se komentarišu nacrti ili prijedlozi novih ili izmjene i dopune postojećih zakona koji su od interesa za rad javnih tužilaštava", rekla je Anica Vukadin, glavni tužilac OJT Istočno Sarajevo.

Slobodan Lukić, sekretar OJT Doboj, napominje da je Zakonom o javnim tužilaštvima RS propisano da sva tužilaštva u svom radu postupaju u skladu sa KZ RS i ZKP RS i da u skladu s tim imaju obavezu da primjene izmjene i dopune zakona koje usvoji Narodna skupština RS.

"Ovom tužilaštvu upućeno je pozivno pismo iz kabineta predsjednika Narodne skupštine RS, za učešće u stručnoj konferenciji, a na koju nije prijavljeno učešće predstavnika ovog tužilaštva", rekla je Lukić, dodajući da nisu dobili poziv od bilo koje institucije za učešće u javnim raspravama.

"Tužioci ovog Tužilaštva nisu zauzeli stav po pitanju opravdanosti uvođenja predloženih izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS, niti možemo u ovom trenutku izvršiti procjenu potrebnih kapaciteta za rad na navedenoj vrsti predmeta", odgovara sekretar OJT Trebinje Srđan Vukanović.

I dok struka u javnosti ćuti, utisak je da će usvojeni Nacrt zakona doživjeti određene promjene prije nego li se u formi Prijedloga zakona nađe pred poslanicima Narodne skupštine RS. U kojoj mjeri će se intervenisati zasada nije poznato.