Kakva je sigurnost u bh. rudnicima?

U nesreći je smrtno stradao pedesetjednogodišnji rudar a akcija potrage trajala je pet dana

10.05.2024. 11:29
  • Podijeli:
mramor rudnik vijesti ba-663604d54741b.webp Foto: Vijesti.ba

Rudarska nesreća u Rudniku lignita Mramor kod Tuzle, ponovo je otvorila brojna pitanja o bezbjednosti u rudnicima, posebno kada je ovaj rudnik u pitanju gdje se radi uz pomoć najstarijih metoda iskopavanja. U nesreći je smrtno stradao pedesetjednogodišnji rudar a akcija potrage trajala je pet dana. Zbog ove tragedije danas je u Srebreniku Dan žalosti.

Kolega nastradalog rudara, također prvi kopač u Rudniku lignita Mramor, kaže da se u ovom pogonu godinama radi u izuzetno teškim uslovima koji utiču na produktivnost, ali i na sigurnost rudara.

“21 godinu radim izuzetno težak posao. Imao sam priliku da radim na kompleksnom mehanizovanom čelu. Dosta humanije. Znači, tu radimo iz podgrađenog prostora, a dajemo duplo veću proizvodnju sa istim brojem ljudstva”, ističe Samed Muminović, prvi kopač u Rudniku lignita Mramor za BHRT.

Zastarjela mehanizacija?

Nakon što je zbog dotrajalosti 2018. godine stavljeno van funkcije, za kupovinu novog široko mehanizovanog čela više je puta raspisivan tender. U Sindikatu Rudnikа lignita Mramor nemaju informaciju da se od realizacije ove ideje odustalo.

“Osnovni problem je što je u Rudniku Mramor bila mehanizacija koja se pokazala fantastičnom, koja je humanizirala rad, koja je dovela do ekonomski opravdane proizvodnje”, ističe Senad Sejdić, predsjednik Sindikata u Rudniku lignita Mramor.

Stručnjaci iz oblasti rudarstva nesreću koja se nedavno dogodila u Rudniku lignita Mramor ne žele nužno dovoditi u vezu sa široko mehanizovanim čelom. Profesor sa Rudarsko-geološko građevinskog fakulteta u Tuzli, Sabid Zekan, smatra da se rudarske nesreće dešavaju i zbog drugih faktora.

“Dešavaju se zato što je vrlo teško izvaditi ugalj kao korisnu sirovinu, odvojiti je od jalovinskog prostora, transportovati je i izvući je na površinu, posebno ovdje u podzemnoj eksploataciji”, kaže Sabit Zekan, profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu Tuzla.

Smanjiti troškove

Jamska eksploatacija je nešto od čega se i predstavnici Elektroprivrede i vlasti sve više odmiču jer, osim velikih rizika, puno i koštaju.

“Sve jame u kojima se kopa ugalj, trebale bi u narednom periodu da više ne postoje. Zašto? Preskupo je da silazimo na desetine i stotine metara da bismo dobijali ugalj. Imamo dovoljno površinskih kopova, koji su još uvijek kvalitetni i moramo ih iskoristiti za naredni period. Sve ovo što povećava troškove moramo smanjiti za naredni period”, smatra Vedran Lakić, ministar industrije, energetike i rudarstva u Vladi FBiH.

Ministar Lakić ističe siguran put prema dekarbonizaciji i pravednoj tranziciji, ali i da je to proces koji će trajati godinama. Rudari se pitaju kako do tada raditi uz stalne zahtjeve za povećanom proizvodnjom, bez adekvatnog ulaganja u mehanizaciju na čiju potrebu, uz osiguranje humanijeg pristupa, stalno ukazuju.

 

  • Podijeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vijesti na portalu UNA.BA je anonimno, a registracija nije poterebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečijeg seksualnog opredjeljenja neće biti objavljeni. Komentari održavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti krivično gonjeni. Kao čitalac prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uvjerenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanje drugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()