Iz udruženja za očuvanje prirodne sredine upozoravaju: Vlastima nije zanimljiva ova tema

Tek tri odsto prirodnih područja u BiH je zaštićeno, a iako se vide mali pomaci kada je riječ o ekologiji, najveći problem i dalje predstavljaju trome i nezainteresovane državne institucije kojima zaštita životne sredine nije prioritet.

Naveli su ovo za "Nezavisne novine" u ekološkim udruženjima povodom Svjetskog dana planete Zemlje, koji se svake godine obilježava 22. aprila.

Da je pred BiH i dalje dalek put kada je riječ o zaštiti prirode, potvrdio je Vladimir Topić, asistent na programu energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu u Banjaluci, koji je naglasio da je u Srpskoj pod zaštitom tek oko tri odsto područja.

"Ne postoji dovoljna institucionalna briga o zaštićenim područjima, kojih u Srpskoj ima 2,96 odsto, što je ispod svih normi, a 90 odsto postojećih zaštićenih područja nemaju adekvatan sistem menadžmenta i upravljanja", kazao je Topić, dodajući da postoji mnogo problema kada su u pitanju vodosnabdijevanje, ugrožavanje izvorišta u zaštitim zonama, zagađivanje rijeka, krčenje šuma...

"Ne vidimo neki veći pomak. I dalje smo prvi kada je u pitanju zagađenje vazduha, Banjaluka i Sarajevo su često na prvom mjestu kada je u pitanju stepen zagađenja vazduha u zimskom periodu", naveo je Topić.

Istakao je da, iako ekološka udruženja mogu doprinijeti boljoj situaciji, na kraju se sve svodi na državne institucije, koje moraju da prihvate prijedloge i implementiraju ih u praksi.

"I dalje imamo situacije da institucije neka pitanja ne rješavaju sistematski ni sa voljom. Najbolji primjer predstavljaju netaknuta prirodna područja koja i dalje nisu zaštićena, kao što je, na primjer, rijeka Cvrcka, gornja Neretva, u Foči je ugrožena vodozaštitna zona, jer institucije podržavaju izgradnju mini-hidrocentrala na rijeci Bjelavi", rekao je Topić, dodajući da je neshvatljivo, kada je riječ o zelenim rudarenjima, da institucije preferiraju te projekte nauštrb lokalnih zajednica.

"Vladin sektor u saradnji sa nevladinim može doprinijeti zaštiti životne sredine, ali mora podržati lokalne inicijative, udruženja i građane", zaključio je Topić.

Da je vrlo mali dio prirodnog područja pod zaštitom u BiH za "Nezavisne novine" je potvrdila  Azra Šehić Kustura, PR asistent "Aarhus centra" u BiH, koja navodi da je u cijeloj BiH tek oko 3,46 odsto zaštićenih područja, te da u BiH postoji i oko 1.800 endemičnih vrsta i podvrsta koje treba zaštititi.

"Okoliš je potrebno zaštititi na adekvatan i transparentan način, da sve informacije uvijek budu dostupne građanima, da bi se građani mogli uključiti u sve procese donošenja odluka koje se tiču prirode", rekla je Šehić Kusturova.

Dodala je da su iz ovog centra apelovali da se zakon o zaštiti prirode, koji je trenutno u Vladi FBiH, što prije pošalje u Parlament FBiH, jer, kako ističe, trenutni zakon o zaštiti prirode nije usklađen sa EU direktivama.

"Mi smo tražili da se u zakon unese zabrana gradnje mini-hidroelektrana u zaštićenim područjima, jer se na takav način implementira zaključak Parlamenta o moratoriju o gradnji mini-hidroelektrana", kazala je Šehić Kusturova, dodajući da takođe smatraju da ovaj zakon mora biti usklađen sa zakonima o zaštiti prirode u Srpskoj i Brčko distriktu.

Da su institucije i dalje trome kada treba da se zaštiti priroda u BiH, Šehić Kusturova kaže da su zato tu ekološka udruženja koja vrše pritisak na državne institucije.

Džamila Akić, direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla, kazala je da, iako u posljednjih desetak godina ima pomaka, pitanja ekologije i zaštite životne sredinu i dalje nisu prioritet.

"Pitanja okoliša nekako i dalje ostaju na margini, ona nisu prioritet ni zakonodavnoj ni izvršnoj vlasti. Vidi se da se dovoljno ne ulaže u rješavanje problema pročišćavanja otpadnih voda, upravljanja otpadom, zagađenja zraka, tih problema koji su prioritetni za gađane BiH", rekla je Akićeva.