Ekološka i materijalna šteta nakon odrona u Bijeloj: Ko će snositi odgovornost?

Za samo par sekundi napravio se krater ogromnih razmjera a visoke stijene završile su u vodi i nanijele ogromnu i nepovratnu štetu eko sistemu tog dijela prirode

15.04.2024. 10:09
  • Podijeli:
odron bijelo mostar denis kapetanovic pixsell 3-66125a59ace38.webp Foto: Denis Kapetanovic / Pixsell

Nakon odrona kamenoloma u mostarskom naselju Bijela, velika količina kamena završila je u rijeci. Ovaj događaj, aktuelizovao je pitanje nepoželjnih uticaja na okoliš, prilikom miniranja u kamenolomu. Koliko brinemo o zaštiti okoliša, koje su moguće posljedice obrušavanja, te šta nadležni poduzimaju, istražila je novinarska ekipa BHRT-a.

Priroda je još jednom pokazala svu svoju moć i snagu. Za samo par sekundi napravio se krater ogromnih razmjera a visoke stijene završile su u vodi i nanijele ogromnu i nepovratnu štetu eko sistemu tog dijela prirode.

Stijene koje su u vodi napravile su fizičku barijeru koja onemogućuje ribama da se slobodno kreću na tom području, upozoravaju ekolozi. Budući da je to područje krša, utjecat će to, dodaju, i na samu kvalitetu vode.

"Samim tim dolazi do upita šta to mi jedemo, koliko je ta riba ispravna, je li ona zdrava… Vlasti su se jednostavno morale da pozabave ovim pitanjima i da preispitaju svoje odluke", kaže Oliver Arapović, predsjednik Ekološke udruge “Majski cvijet”.

"Danas mještane i građane grada Mostara interesuje da nam jednom pokažu gdje su ta i kad su ta istraživanja vršena i iznenađuje nas kako gradske kantonalne i federalne vlasti šute po pitanju toga, zatvaraju oči, slobodno mogu reći da bi samo udovoljili nekom da bi neko radio i zarađivao sebi milione", rekao je Aner Omanović, predsjednik Eko udruge “Kuti”.

Ovakvi kamenolomi, mišljenje je stručnjaka, ne bi se trebali praviti u blizini rijeka i jezera, doslovno u koritu. Glavno pitanje je, naglašavaju: ko je dao dozvolu za prostor koji je zakonom zaštićeno područje. Također smatraju da je studija za okoliš trebala biti plod istraživačkih aktivnosti, i to stručno naučnih, a ne prepisivačkih, jer je, navode ovdje očito riječ o elaboratu opće namjene.

"Neko bi morao krivično odgovarati zato što je mimo zakona, mimo plana dozvolio da se tu eksploatiše šljunak, a drugi je problem način na koji se to eksploatisalo, pa je došlo do te havarije, to je jedno nestručno ponašanje bez prisustva geologa i stručnih ljudi, to je havarija koja je nastala ljudskim neznanjem i ljudskom nebrigom", rekao je Sead Pintul, urbanista i planer.

"Očito je da ovdje neko treba snositi odgovornost, međutim ovdje treba iznaći ko je odgovoran, a iznalaženje odgovorne osobe mogu samo učiniti eksperti iz ove oblasti", kaže Muriz Spahić, doktor geografskih nauka.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma uputilo je dopis Vladi HNK u kojem traže hitnu informaciju o pravnom statusu subjekta koji je izvodio radove i miniranje terena, kao i dokaze o izvršenom inspekcijskom nadzoru i razlozima koji su doveli do incidenta. Iz MUP-a HNK-a kazali su da će se po okončanju kriminalističke istrage znati kako je došlo do odrona, i kolika je materijalna šteta.

  • Podijeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vijesti na portalu UNA.BA je anonimno, a registracija nije poterebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečijeg seksualnog opredjeljenja neće biti objavljeni. Komentari održavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti krivično gonjeni. Kao čitalac prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uvjerenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanje drugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()