Danas je je Velika subota: Drugi dan hrišćanske žalosti, posvećen uspomeni na pogreb Isusa Hrista

Srpska pravoslavna crkva obiležiće danas Veliku subotu, drugi dan hrišćanske žalosti posvećen sahrani Isusa Hrista i njegovom boravku u grobu pred vaskrsenje.

Velika subota je jedina subota u godini kada se posti na vodi.

Prema vjerovanju, Isus je Veliku subotu proveo u Hadu (podzemlju), zbog čega vjernici taj dan provode u molitvi i tišini. Hristos je, prema predanju, na Veliku subotu tijelom u grobu, a dušom u Adu razrušio vrata pakla.

"Poslije tri dana ustaću" (Mt. 27, 63). "Reče im Pilat: Imate stražu, idite te utvrdite kako znate. A oni otišavši utvrdiše grob sa stražom i zapečatiše kamen" (Mt. 27, 65-66).
Jutrenje Velike subote u novije vrijeme ne služi se rano izjutra, već na Veliki petak uveče.

Pred Hristovim grobom, uz kađenje i držanje sveća, vrši se slika Hristovog pogreba.

Uz čitanje cijelog 118/119 Psalma pevaju se statije, stihovi u kojima se slavi umrli spasitelj kao vaskrsenje i život i izražava bol, žalost i tuga Bogorodice.

Pri kraju jutrenja koje se služi na Veliki petak uveče, Plaštanica (u koju je bio umotan Isus nakon skidanja sa krsta) nosi se tri puta oko hrama, a poslije njenog ponovnog polaganja u "grob", čita se pred njom Jezekiljevo proroštvo o vaskrsenju mrtvih (Jez 37,1-14), Apostol i Jevanđelje.

Na Veliku subotu se služi liturgija Svetog Vasilija Velikog, kojom počinje Vaskrsenje.

Sve do čitanja Apostola sveštenik služi ovu liturgiju u crnoj odeždi, a potom oblači bijelu, jer su se u toku ove liturgije krštavali oglašeni (nekršteni), koji su se tokom cijelog Vaskršnjeg posta pripremali uzdržavanjem od hrane, molitvama i poukama za krštenje, koje se uvijek vrši u bijelim odeždama.

Jedino na ovoj liturgiji jevanđelje se ne čita sa amvona ili sa carskih dveri već na Hristovom grobu, jer je anđeo na grobu Gospodnjem objavio ženama mironosicama vijest o Hristovom vaskrsenju.

U Jerusalimu u hramu Groba Hristovog hrišćani svake godine na Veliku subotu prisustvuju čudotvornoj pojavi Blagodatnog ognja.

U tom hramu u Svetoj zemlji već vijekovima jerusalimski patrijarh iznosi ugašeno kandilo koje čudesno pali blagodatni oganj i taj oganj prenosi na svijeće okupljenih hrišćana, a oni dalje svojim bližnjima i u svoje hramove.

Svečanom Vaskršnjom liturgijom biće završeni dani žalosti i u nedjelju će početi praznik Vaskrs, koji slavi pobjedu života nad smrću.