Brojni građani budu prevareni: Idu na posao u Njemačku, a završe u Poljskoj

Živimo u vremenu velikih migracija, usljed kojih se mnogi nađu pred raznim iskušenjima. Od savladavanja jezičkih barijera, potražnje posla, do privikavanja na novu sredinu. Ali malo ko od njih očekuje da će pritom, postati žrtva prevaranata.

Redakciji UNA televizije obratio se čovjek koji tvrdi da je jedan od njih. Kako navodi, on i još šesnaest lica prošle godine, prevarom, su dovedeni do Njemačke, da bi potom završili u Poljskoj.

Prilog Sande Arnautović.

Nemogućnost pronažalenja posla. Neimaština. Brojne je to navelo da odu iz BiH. A samim time, prethodo, i da u posredovanju pri zapošljavanju u inostranstvu zatraže usluge raznih posrednika, često fizičkih lica. I nerijetko bivaju prevareni. Darko Štark priča nam kako je u Poljskoj, gdje je doveden preko posrednika koji navodno posluje sa njemačkom firmom, radio mjesec dana, da bi potom shvatio da je to sve bilo - džaba. Prevaren je, zajedno sa još 16 bh. građana koji su dovedeni na isti način, preko istog čovjeka.

"Otišao sam preko prijatelja, ustvari pod navodnicima prijateljima, on me preporučio kompaniji koja radi sa solarnim panelima, da kontaktiram tog čovjeka, da je taj čovjek kao vlasnik firme, a on u biti nije vlasnik firme, njega niko ne poznaje ni od tih Njemaca što drže firmu, Sun farming se zove firma. Sve je bilo dogovoreno, on je tražio da mu pošaljem, da uslikam pasoš, da bi on kao mogao navodno da mi završi vizu, kad je trebalo da se plati, ja sam pitao Njemce za platu, oni meni kažu pa s kim vi imate dogovoreno, ja kad sam njega spomenuo niko ga ne zna. Broj koji mi je dao i koji sam zvao, više se nikad nije javio", priča Darko Štark.

A nije se javio ni nama. Do izvjesnog čovjeka, čije ime nam je poznato, pokušali smo doći i mi nekoliko puta putem broja preko kojeg je komuniciramo sa radnicima, no bezuspješno. Iz firme Sun farming iz Berlina nema odgovora da li čovjeka uopšte poznaju. Prije odlaska svih 17-ero su mu poslali po 150 eura, navodno, za vizu. Iz Agencije za zapošljavanje tvrde, radi se o klasičnoj prevari. I pretežno se hvataju ljudi koji su u ekonomskoj krizi, i kojima se žuri.

"Smišljenoj prevari kako bi s nekom nanijela šteta, odnosno kako bi se izvukla materijalna finansijska korist. To je jednostavno. I ljudi kada idu putem Agencije za rad i zapošljavanje često dođemo u situaciju da su nestrpljivi, da im je dugo čekati na tu proceduru", kaže Boris Pupić iz Agencije za zapošljavanje BiH.

Pa se često odlučuju na ovaj "brzi" odlazak, uglavnom, tvrde iskusni, slijepo vjerujući u Evrpsku uniju. No ni tu, poručuju, nije sve idealno.

"Nije samo rad na crno u BiH, rad na crno i nepoštivanje i prava radnika i što se tiče i smještaja i plaće dešava se i u EU. Dakle, te stvari je jako teško kontrolisati. Ono što je ovdje činenica jeste da su naši ljudi tražili posao putem nezvaničnih kanala. Prva greška koja je urađena, to povjerenje, taj 'tilit' što imamo u skandinavskim zemljama, jednostavno se ne može primjenjivati u BiH i u zemljama regiona teško je vjerovati poslodavcima na riječ", kazao je Dominik Raškaj, menadžer portala za zapošljavanje.

Procedure za odlazak na rad u inostranstvo su jasne, stoga, poručuju sagovornici, moraju biti ispoštovane. Posao prvenstveno tražiti preko zvaničnih institucija, poput Zavoda za zapošljavanje, ili preko poznatih i provjerenih portala.

"U ovom slučaju od radnika je traženo nekih 150 eura naknade za troškove vađenjaodređenih dokumentacija, znači NE, to ne smije biti slučaj. 3,08
3,53 Mi tačno dobijemo oglas za radnika u kojem moraju biti određene činjenice napisane - o kojoj se plati radi, koja je radna pozicija, ko snosi troškve odlaska u tu državu, i povratka nazad u državu", kazao je Pupić.

"U današnjem periodu, unatrag dvije godine, poslodavci iz EU rješavaju kompletnu dokumentaciju i dostavljaju lično na adresu samog radnika koji se prijavio na oglas. Tu mogu spomentu Sloveniju kao državu koja u zaista kratkom roku riješi svu potrebnu dokumnetaciju, i tu poslodavac dadne zaista veoma visoku cifru i neće se dovesti u tu poziciju da, da kažemo, izradi samog zaposlenika", pojasnio je Raškaj.

Darko Štark i ostali zarađeni novac nikada nisu dobili. Policiji slučaj niko nije prijavio. Kaže, nemaju dokaza. No bez obzira na to, stav Agencije je da je nužno to ipak prijaviti, jer Na taj način se može prevenirati da još ljudi bude prevareno.