Bolovanje u FBiH se skraćuje s 42 na 15 dana i ide na račun Zavoda umjesto poslodavaca

Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine ne podržava novi Zakon o osiguranju o kojemu će idućih dana raspravljati Dom naroda Parlamenta Federacije BiH jer, prema njihovu mišljenju, nije pravično riješeno pitanje otvaranja bolovanja kod radnika. Prema njima je također sporno što se bolovanje radnika skraćuje s 42 na 15 dana i što troškovi bolovanja spadaju na račun Zavoda zdravstvenog osiguranja, a ne poslodavca.

Usvajanjem prijedloga da troškovi bolovanja u slučaju povrede na radu padaju na teret zdravstvenog osiguranja, a ne poslodavca, u značajnoj mjeri demotiviralo bi poslodavce da vode računa o uvjetima rada i ulažu u zaštitu na radu u cilju preveniranja povreda na radu i oboljenja. Također, tvrde kako su svjesni primjera, zloupotrebe bolovanja od strane osiguranika, ali se takve radnje mogu riješiti boljim nadzorom i primjenom postojećih mehanizama. Protiv su smanjenja broja dana koji radnici u Bosni i Hercegovini provedu na bolovanju jer pravo na bolovanje od 42 dana imaju radnici, kako navode u susjednoj Hrvatskoj, Njemačkoj, Austriji i oko toga niko ne pravi, kako ističu, "poseban problem".

Spomenimo da su poslodavci od Vlade Federacije BiH, zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, tražili da usvoje njihov amandman prema kojemu bi se obaveza naknade plaće za vrijeme bolovanja na teret poslodavca smanjile s postojećih 42 na 15 dana, a da teret isplate ostatka bolovanja preuzmu zavodi zdravstvenog osiguranja. Usvajanjem prijedloga koji stiže iz Udruženja poslodavaca, kako objašnjavaju, "došlo bi do izjednačavanja zakonodavstva Federacije BiH sa zakonskim propisima koji su na snazi u zemljama Evropske unije, ali i Republike Srpske, smanjile bi se zloupotrebe bolovanja, a na ovaj način ostvarile bi se uštede na osnovi kojih bi plaće radnika mogle biti povećane za 15 posto.

U više od 30 država naknada bolovanja pada u cijelosti na Zavod zdravstvenog osiguranja ili najviše do 15 dana na teret poslodavca. Prema istom zakonu, ako ne budu usvojene u oba doma Parlamenta Federacije BiH, smanjuje se broj dana obaveze plaćanja naknade plaće zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti koju obračunava i isplaćuje iz svojih sredstava pravna, odnosno fizička osoba kod koje je zaposlen osiguranik.

Prema predloženom rješenju, vrijeme plaćanja naknade sve dok osiguranik nije radno sposoban, odnosno do pravomoćnosti odluke nadležnog tijela o utvrđivanju invalidnosti osiguranika ograničava se na prvih 15 dana bolovanja.

Ova izmjena, kako piše u spomenutom prijedlogu poslodavaca, nužna je jer je vrijeme u kojemu poslodavac ima obavezu naknade plaće za vrijeme bolovanja predugo. Poslodavac za vrijeme bolovanja radnika mora naći primjerenu zamjenu kako se ne bi prekinuo kontinuitet u poslovanju i tada je poslodavac izložen dvostrukom trošku, što se može negativno odraziti na njegovo poslovanje. Također, slučajevi iz prakse pokazuju razne zloupotrebe bolovanja i nužno je izmijeniti zakonsku odredbu i zaštititi poslodavce od takvih slučajeva.

Na sve ovo još su prije nekoliko mjeseci reagirali i čelnici Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine koji traže zaštitu radničkih prava i Vladu Federacije BiH optužuju za njihovo kršenje. Spomenimo da je Vlada Federacije BiH još 2017. godine usvojila izmijenjeni Zakon o zaštiti na radu koji treba osigurati bolju zaštitu na radu i, kako piše u obrazloženju predlagača, kojim se u najvećoj mogućoj mjeri smanjuju povrede na radu, profesionalna oboljenja i oboljenja u vezi s radom i koji stvaraju pretpostavku za puno fizičko, psihičko i socijalno blagostanje zaposlenih.

Tako će u budućnosti, svaki poslodavac morati angažirati neovisnoga stručnog saradnika na onim radnim mjestima koja su okarakterizirana kao rizična za radnike.