Zašto vlast insistira na izmjeni Ustava BiH i koliko je realno da se to desi?

Pred svake izbore u BiH, gotovo doslovno - uvijek se dešava isti scenario.

Pojedini političari najavljuju promjenu Dejtonskog uređenja Bosne i Hercegovine, u čemu ovaj put prednjači član Predsjedništva iz hrvatskog naroda Željko Komšić. 

On je predstavio i političku platformu - "Milion potpisa za građansku BiH". Da li ta ideja ima uporište u realnosti? Istražio Ademir Hrelja.

Četrnaestog decembra je 27 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Praktično od 1995. godine do danas, Dejton je ostao jedna od ključnih riječi u političkom životu BiH. Uz brojne nadogradnje, i danas je na snazi, međutim - dio međunarodne zajednice smatra da su rješenja koja predviđa, davno prevaziđena.

A jedan od tri ključna lidera u BiH, Milorad Dodik oštro je protiv izmjena Ustava. Odavno zagovara politiku vraćanja na izvorni Dejton, i ukidanje institucija koje su formirane - poput Oružanih snaga BiH i pravosuđa na državnom nivou.

S druge strane, za novi Ustav snažno se zalaže član Predsjedništva Željko Komšić kojem je glavni politički cilj građanska država.
U regionu nema podrške za tu ideju. Snažno se protive i Srbija i Hrvatska.

Izmjene Ustava česta su predizborna tema u BiH. Bivši član CIK-a i aktivista Foruma građana Tuzle Vehid Šehić smatra da u ovom trenutku nije realno da će se desiti izmjena Ustava, i da vlast, u nedostatku sposobnosti da riješi probleme građana, insistira na visokoj politici.