Zakon koči priču o robnim rezervama

Postojeći zakon o robnim rezervama u Federaciji koči transparentnost, ali i implementaciju.

Nabavke u Federaciji BiH kada su u pitanju robne rezerve ponovo nisu bile efikasne i u skaldu sa zahtjevima tržišta.

Ne postoji adekvatna zakonska regulativa, niti saradnja sa kantonalnim direkcijama, utvrdili su federalni revizori.

Iz godine u godinu revizori negativno ocjenjuju rad ove institucije, a Vlada i Parlament ništa ne čine da se u ovom segmentu nešto uradi i da se ova oblast uredi.

Ekonomski stručnjaci i parlamentarci kažu da je u ovoj  sektoru potpuno rasulo i da se što hitnije ova oblast treba urediti.

Tvrde da svaka država mora imati dovoljno nafte i naftnih derivata, te pšenice u robnim rezervama i da to mora biti transprentno.

Revizijom je utvrđeno da direkcije ne razmjenjuju podatke o robama koje nabavljaju i posjeduju u rezervama, tako da nijedna od institucija ne raspolaže podacima o ukupnim količinama i vrstama robnih rezervi u FBiH.

“Nije bilo konkretnih aktivnosti s ciljem unapređenja upravljanja robnim rezervama. Takođe, postojećim zakonom iz oblasti robnih rezervi u FBiH nije utvrđeno ko i na koji način treba izraditi normative za utvrđivanje potrebnih količina i vrsta robnih rezervi po stanovniku u svim situacijama propisanim zakonima o robnim rezervama. Nedostatak jasno definisanog načina utvrđivanja robnih rezervi ostavio je prostor da svaka direkcija posebno i na različit način vrši planiranje potrebnih robnih rezervi”, zaključuje se u izvještaju.

Tajnost podataka ne donosi sigurnost građanima i privrednicima

Veliki problem predstavlja i tajnost podataka, te je i to različito uređeno federalnim i kantonalnim zakonima o robnim rezervama.

Naime, pojedinim zakonima propisano je da programi/planovi robnih rezervi predstavljaju državnu tajnu, dok je drugim zakonima propisano da se podaci o poslovanju direkcija smatraju državnom tajnom.

Međutim, ovi zakoni nisu usklađeni sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka.

Kategorizacija tajnosti nije uređena zakonima o robnim rezervama. U zakonima koji regulišu oblast robnih rezervi nije na odgovarajući način određeno koje informacije o robnim rezervama trebaju biti transparentne i poznate javnosti, zbog čega direkcije ni osnovne podatke ne objavljuju javno.

“U posmatranom periodu revizije većina direkcija nije bila efikasna u provođenju planiranih nabavki. Veliki broj postupaka nije blagovremeno započet, što je onemogućilo njihovu realizaciju u planiranom periodu. Brojne žalbe ponuđača također su prolongirale postupke nabavki roba”, stoji u izvještaju revizije.

Također, potrošena su značajna sredstva za poslovanje, odnosno za plaće i naknade troškova zaposlenih, doprinose, izdatke za materijal, sitni inventar i usluge, uključujući skladištenje i obnavljanje, te ostale tekuće rashode. Rashodi i izdaci direkcija bili su značajni, čak i kod onih koje u navedenom periodu nisu nabavljale robe.

Neopohodno izvršiti centralizaciju sistema

Admir Čavalić, federalni parlamentarac i ekonomski stručnjak za portal UNA  ističe da su robne rezerve bitne u kontekstu aktuelnih kriza, prije svega, simbolike, ali svakako i radi funkcionalnosti.

“Što se tiče Federacije BiH trebalo bi prije svega strateški da se ide na centralizaciju tog sistema. Dakle, kantonalne robne rezerve ne odražavaju ulogu koja im je dodijeljena i sasvim je logično, kada su u pitanju robne rezerve, da se ide na centralizaciju. To je strateško usmjerenje, a pri tome potrebno je maksimalno  unaprijediti transparentnost jer ona je ključ robnih rezervi na način da odražava sigurnost građana i privrednika”, ističe Čavalić.

Dodaje da mora postojati sigurnost i način da se spriječi panika na tržištu.

“Vidjeli smo da smo u protekle dvije, tri godine imali nekoliko panika na tržištu. To nije dobro, nije dobro radi odnosa ponude i potražnje i generalno nije dobro jer nekim mešetarima  omogućava ekstra profit”, objašnjava Čavalić.

Što prije donijeti novi zakon

Ističe da je zakonska regulativa neophodna.

“Zakon se, prije svega, mora izmijeniti, a onda je do Vlade da implementira to”, naglašava Čavalić.

Dodaje da je zakonski model koji trenutno postoji arhaičan, posebno kada je u pitanju segment tajnosti podataka i to treba što prije mijenjati.

“Kada je riječ o robnim rezervama tajnost podatak je nešto što je najmanje potrebno. One treba da budu maksimalno transparentne i da odražavaju sigurnost, vi ako imate tajnost podataka, onda nemate te sigurnosti”, kaže Čavalić, te dodaje da bi to trebala biti potpuno otvorena oblast.

Robne rezerve bitne jer regulišu tržište jedne države

Mirsad Isaković, univerzitetski profesor i ekonomski stručnjak za portal UNA ističe da svaka nornmalna država ima robne rezerve koje služe u različite svrhe, a da je prva i osnovna svrha da regulišu tržište.

"U robnim rezervama svaka država mora imati dovoljno živežnih namirnica i nafte i naftnih derivata. Druga svrha robnih rezervi je da u  neugodnim vremenima, u kakvim je sada Turska, ili kad su bile poplave u BiH, robne rezerve su tu da država može da djeluje. Robne rezerve su kod nas bez koordinacije, nema je na različitim nivoima, a u nekim kantonima nema ni jednog kilograma pšenice ili litra nafte, a nemate javne i transparentne podatke o tome kolike su robne rezerve u FBIH, u nafti i naftnim derivatima, a posebno kada je u pitanju pšenica i bašno", ističe Isaković.

Objašnjava da revizorski izvještaj već godinama zorno pokazuje da je stanje loše.

"Mora se radikalno promijeniti  situacija i vršiti kontrola robnih rezervi. Imali smo dosta problema, a posebno kada je u pitanju tajnost tih podataka. Oni bi morali da budu javni i transparentni, odnosno janvi u realnom vremenu, da u svakom trenutku svi znaju koliko ima nafte i naftnih derivata i živežnih namirnica, kako bi se moglo  intervenisati na tržištu", kaže Isaković.