Provjerili smo: Rastu li kamate na štednju građana u BiH?

Povećanjem kamatnih stopa, novac postaje skuplji, to se oslikava na krajnje korsnike, pa građani manje investiraju ali i troše. Sve to usporava ekonomiju ali i ide u korist inflaciji. No, rast kamatnih stopa trebalo bi da prati i rast kamata na štednju odnosno depozite a koji su u BIH izuzetno visoki iz čega se finansira i gotovo čitav bankarski sektor. Provjerili smo, mogu li građani u BIH osjetiti benefite štednje u bankama? U BiH bilježi se rekordna štednja građana. 

Inflacija u narednoj godini trebalo bi da se vrati na nivo koji je bio prije istorijskog rasta i sukoba u Ukrajini, projekcije su Sjedinjenih Država. Prema podacima FED-a postoji mogućnost još jednog povećanja kamatnih stopa do kraja godine. Ukoliko se to desi, bilo bi to 12 povećanje od početka zaoštravanja monetarne politike. U narednoj godini očekuju se i dva smanjenja umjesto četiri kako je predviđeno ranije. Evropska centralna banka od prošle godine u nekoliko navrata podizala je kamatne stope s ciljem smirenja infalacije. Za podizanje kamata, ali ovaj put na štednju, odlučila se i susjedna Hrvatska.

Pitali smo, može li i BiH pratiti te korake? 

"Koliko je to sada primjenjivo na Bosnu i Hercegovinu nije teško zaključiti zato što Centalna banka BiH kao instrument monetarne politike nema definisanu referentnu kamatnu stopu", ističe Jasna Zrilić, član Uprave Nove banke. 

Primjera radi, Hrvatska poštanska banka na minimalno oročenih 250 evra od šest do 12 mjeseci, nudi kamatu do četiri odsto. Prosječna kamata na štednju građana u Evropskoj uniji je 2,83 odsto. Koliko domaće banke misle na štediše? 

"Počele su intenzivne kampanje u Bosni i Hercegovini sa stimulativnom kamatnom stopom odnosno ona više nije nula ili 0,5 odsto što je dokaz da banke sada više vode računa u segmentu zadržavanja tog novca u bankama i da taj novac trebaju da plate više, nego što je to bilo prije godinu dana", navodi Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske. 

A koliko se u vrijeme inflacije na našim prostorima štedi iz bankarskog sektora kažu:

"Za prvih sedam mjeseci ove godine u Republici Srpskoj je preko 207 miliona maraka i više depozita građana i stanovništva u bankama, nego što je to bilo na dan 31. decembra 2022. godine. To je dokaz da građani i dalje vjeruju najviše bankama", poručuje Šuput. 

Evropska centralna banka za depozite plaća od 3,5 do četiri odsto. Centralna banka BiH domaćim bankama plaća 0,3 do 0,5 odsto za sredstva na računu rezerve a što je deset puta manje, tako da i nivo kamatnih stopa koje domaće banke daju svojim klijentima je na mnogo nižem nivou u odnosu na Evropsku uniju, pojašnjava Zrilićeva. 

"Sada je došlo da se blago povećavaju kamatne stope na štednju stanovništva, naravno to zavisi od politike banaka. Naše kamatne stope za štediše idu i do 3,5 odsto na 36 mjeseci. To je u posljednjih pet godina istorijski najviša kamata na štednju", navodi Zrilićeva. 

Banke ne zavise od štednje građana a koja je rekordno visoka, kažu ekonomski analitačari uz obrazloženje da sve to utiče na nemogućnost investiranja i da je bankama mnogo profitabilnije nuditi nenamjenke kredite građanima ali i kreditirati državu kroz kupovinu obveznica ili drugih hartija od vrijednosti. 

"Vjerovanto neće doći do rasta kamatnih stopa za one koji štede. U tom smislu se destimulište štednja. Svejedno, građani i privrednici štede jer nema toliko mogućnosti za investiranje jer nisu spremni za investiranje, dakle, zbog brojnih rizika", smatra ekonomski analitičar Admir Čavalić. 

U odnosu na prošlu godinu za prvih šest mjeseci, kamatne stope na štednju porasle su za jedan procentni poen dok je ta štednja u većini slučajeva kratkoročna. Kamate na kredite ne povećavaju se velikim intenzitetom kao u zemljamam regiona, pa se i dalje bilježi najniži rast, ističu iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske uz poruku da se udari inflacije mogu amortizovati.