UNA istražuje: Kakvo je stanje u regionalnoj IT industriji?

Radna atmosfera u odjeljenju analitike. Vrlo mladi ljudi čine jezgro ove firme u centru Zagreba, kompanije koja na prvi pogled ne djeluje ni po čemu posebno – ali ovo je kancelarija globalno prepoznate firme za razvoj mobilnih igara. Nanobit je jedna od rijetkih firmi čiji su osnivači krenuli lokalno, a danas osvajaju svijet.

Napravili su prvu aplikaciju koja je ostvarila veliki uspjeh, i nakon toga su vrlo uspješno slijedili trendove i prepoznavali promjene koje će se događati na tom tržištu, radili su na onome što su vidjeli da ljudi koriste, počeli raditi na igrama, uspjeli su realizovati nekoliko stvarno velikih hitova i dogodio se globalni uspjeh.

Od početaka kada osnivači nisu imali novac ni za laptop, Nanobit je u 14 godina stvorio 19 igara koje su u više od 150 država svijeta skinute gotovo 250 miliona puta i ostvaruje profite koji se mjere u stotinama miliona dolara. Ali, i iz takve firme mladi ljudi odlaze napolje.

"Mi bi bili sretni da oni tu s nama ostanu i 10 godina, da tu stasaju, ali nam se teško boriti s firmama koje njih zapošljavaju izvana, a oni mogu ostati raditi i živjeti u Hrvatskoj. Tako da se mi na globalnom tržištu borimo za kadrove", kaže Ivan Murat, operativni direktor Nanobita.

Kadrovi za globalno tržište stvaraju se pak u Algebri, najvećem privatnoj visokoj školi koja se može pohvaliti i najvećom privatnom investicijom u obrazovanje u Hrvatskoj.

Više od 15 miliona evra uloženo je u kompleks u kojem 1.700 studenata stiče znanja koja će ih učiniti konkurentnima baš svugdje. Ali, problem je, kaže dekan, što još nisu privlačni strancima – takvih je manje od jedan odsto.

"Zemlje u regionu nisu značajno bolje i, nažalost, mi tu svi skupa imamo dosta za napraviti da postanemo bitno atraktivniji nego što smo trenutno i mislim da za to imamo potencijala, jer kvaliteta naših kompanija, znanja ljudi koji rade u industriji i investicije koje su prisutne zadnjih godina, posebno u Hrvatskoj, pokazuju da ICT ne bi trebao imati problema privlačiti strance", kaže Mislav Balković, dekan Visoke škole Algebra.

Kolege profesori u Bosni i Hercegovini primjećuju da, uprkos velikom interesu firmi za IT stručnjake, postoji veliki manjak kadrova. A oni koji rade u IT-ju, rade mahom za strance.

"Kad malo zagrebete ispod površine IT-a, vi ćete vidjeti da firme koje rade u BiH prave sofver za NASA-u, za Teslu, za vozila koja se sama kreću, znači dio koda naši ljudi ovdje kucaju i on se implementira u velikim svjetskim kompanijama i projektima. Znači mi to možemo, ali nam fali mala podrška da se krenemo i mi razvijati kao društvo", kaže Nikola Novaković, profesor na Banja Luka Collegeu.

Prema nekim predviđanjima, u Srbiji bi do 2025. broj zaposlenih u IT industriji mogao narasti na 120.000, odnosno povećati se za čak tri puta. Ipak, studenti s kojima smo razgovarali na beogradskom elektortehničkom fakultetu ne boje se konkurencije.

"Planiram ostati u zemlji, ako se ukaže prilika, što da ne, ali nisu mi to neki ciljani planovi. Za sada planiram svoju karijeru razvijati ovdje", kaže Dušan Savić, student Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu.

"Za sada planiram ostati u zemlji, prije par dana sam baš bila na poslovnom putovanju u Švedskoj i shvatila sam da takav život nije baš za mene", kaže Marija Radojčić, studentica Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu.

"Od aprila radim praksu u jednoj našoj firmi, tako da nastavljam tu raditi trenutno, a za planove za inostranstvo ćemo vidjeti, trenutno je plan da ostajem u Srbiji", kaže Marijina koleginica Tijana.

Cilj Evropske unije je da IT sektor do kraja decenije s devet miliona naraste na 20 miliona zaposlenih.

Dakle, tržište će nezaustavljivo rasti, pitanje je samo koliko će zemlje regiona znati slijediti trendove, prilagođavati se i otvarati se svijetu. Jer u IT-u smo svi povezani.