Poražavajući podaci za domaću ekonomiju, izvoz pao za pola milijarde

Bosna i Hercegovina je u prvom kvartalu ove godine imala manji izvoz za čak 560 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine.

Ovi poražavajući podaci za bh. ekonomiju govore da, ako se nastavi ovakav trend pada izvoza do kraja godine, BiH bi mogla smanjiti plasman svojih proizvoda u inostranstvo za više od dvije milijarde KM.

Iz Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine su prezentovali podatke o obimu razmjene u prvom kvartalu ove godine u kojem se vidi da je ukupan obim razmjene iznosio 10,9 milijardi KM, te je manji za 2,75 odsto ili 308,7 miliona KM u odnosu na prvi kvartal 2023. godine.

Od toga ukupna vrijednost izvoza iznosi 3,95 milijardi KM, što je manje za 560 milijardi KM u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu je iznosio 6,94 milijarde KM i veći je za 252 miliona u odnosu na prethodnu godinu.

Posmatrano po tržištima, zabilježen je pad izvoza na sva vodeća tržišta, ali je prisutan trend usporavanja pada izvoza, što je pogotovo izraženo u martu 2024. godine.

Od zemalja Evropske unije najveći pad izvoza je zabilježen na tržištima Hrvatske (12,8%), Austrije (14,3%), Italije (18,5%) i Njemačke (9,4%) nakon dugogodišnjeg rasta izvoza. Od zemalja CEFTE najveći pad izvoza zabilježen je na tržištu Srbije (26,4%).

“Ohrabrujuća su povećanja izvoza na takozvana ostala tržišta, gdje je zabilježen rast izvoza na tržište Turske (37,9%). Kretanje uvoza je imalo suprotnu tendenciju od izvoza, što je dovelo do povećanja spoljnotrgovinskog deficita, koji iznosi približno tri milijarde KM. Najznačajnija uvozna tržišta su: Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Italija i Srbija”, piše u podacima STK BiH.

Kada je riječ o proizvodima i tarifama, većinu pada čine tri tarife: električna energija, željezo i čelik, karbonati i drugi proizvodi hemijske industrije.

“Izvoz električne energije je smanjen za 196,1 milion KM, što je uglavnom rezultat nižih cijena električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prethodnu godinu. U sektoru rude, metali i proizvodi izvoz je smanjen za 191,8 miliona KM ili 21%, a smanjenje se odnosi uglavnom na smanjenje izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda, a značajan je i pad izvoza karbonata, tj. proizvoda hemijske industrije, s padom od 53 miliona KM”, stoji u podacima.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da su u prvom kvartalu još bile prisutne posljedice smanjene tražnje za našim izvoznim proizvodima prouzrokovane padom industrijske proizvodnje u EU.

“Takođe, to je bio period kada dolazi do obuzdavanja inflacije, što je i sa stanovišta cijena naših izvoznih proizvoda dovelo do pada vrijednosti našeg izvoza. U našem izvozu dominiraju resursno-intenzivni proizvodi, kao i poluproizvodi i komponente u segmentu automobilske industrije. Oporavak industrijske proizvodnje u EU i prateći rast realne tražnje podstaknut svođenjem inflacije na granice monetarnog cilja od 2% stvoriće u toku ove godine pozitivniji trend i za naš izvoz. Dugoročno posmatrano, bez pomjeranja težišta naše industrije prema djelatnostima više dodate vrijednosti nije moguće osigurati kontinuiran i održiv rast izvoza koji bi se odrazio i na rast životnog standarda. Bez ove strukturne transformacije, s postojećom privrednom strukturom smo osuđeni na učestale oscilacije i ranjivost izvoza izazvanog eksternim šokovima”, objasnio je Mlinarević.

Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, kazao je da ako se ovaj zabrinjavajući trend smanjenja izvoza nastavi, može imati ozbiljne posljedice na ekonomiju zemlje do kraja godine.

“Smanjenje izvoza može dovesti do opadanja prihoda, a takođe se može odraziti na zaposlenost i rast privrede. Da bismo se suočili s ovim izazovom, trebamo primijeniti raznovrsne strategije. To uključuje jačanje konkurentnosti domaćih proizvoda na međunarodnom tržištu, diverzifikaciju izvoznih proizvoda i tržišta, poboljšanje poslovnog okruženja kako bismo privukli strane investicije, te podržali razvoj inovacija i tehnološki napredak u industriji. Odgovor na ovu situaciju zahtijeva koordinirane napore vlade, privrede i akademskog sektora. Potrebno je ulagati u obrazovanje i istraživanje kako bismo podstakli razvoj novih sektora i tehnologija koje bi mogle biti konkurentne na globalnom tržištu. Takođe, važno je jačati trgovinske veze i sarađivati s drugim zemljama kako bismo proširili mogućnosti izvoza. Ova kombinacija strategija će biti ključna za očuvanje stabilnosti i rasta ekonomije BiH u svjetlu trenutnih izazova s izvozom”, naglasio je Pepić.