Vlada usvojila i u Sabor poslala prvi hrvatski proračun u eurima

Vlada je u ponedjeljak usvojila prijedlog proračuna za sljedeću godinu te ga je uputila u saborsku proceduru.

Riječ je o prvom hrvatskom proračunu u eurima.

Prvi cjeloviti proračun novog ministra financija

Naime, Hrvatska 1. siječnja sljedeće godine postaje 20. članica eurozone, a euro postaje naša nacionalna valuta.

Također, riječ je o prvom cjelovitom proračunu kojeg potpisuje novi ministar financija Marko Primorac. Otkako je od svog prethodnika Zdravka Marića preuzeo kormilo Ministarstva financija, Primorac je dosad sastavio jedino nedavno usvojeni rebalans ovogodišnjeg proračuna.

Osim samog proračuna za sljedeću godinu, i novi proračunski dokument, kao i oni prethodnih godina, daje projekcije za sljedeće dvije godine. U ovom konkretnom slučaju, riječ je o 2024. i 2025. godini.

U Banskim dvorima u sljedećoj godini očekuju gospodarski rast od samo 0,7 posto 

Proračun za sljedeću godinu temelji se na očekivanom vrlo skromnom gospodarskom rastu od samo 0,7 posto. 

Razlog tome je, objasnili su u Vladi, usporavanje kako hrvatskog, tako i europskog i svjetskog gospodarstva zbog ruske agresije na Ukrajinu i energetske krize koju je ruska invazija izazvala, kao i zbog nastavka pandemije koronavirusa te narušavanja globalnih lanaca opskrbe.

Inače, Vladina prognoza rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od samo 0,7 posto manja je čak i one koju nam prognozira Europska komisija, a u čijim je nedavnim jesenskim prognozama Hrvatskoj prognoziran rast BDP-a u sljedećoj godini od jedan posto. Uz to, Vladina je prognoza rasta manja i od one koju nam prognoziraju vodeće međunarodne financijske institucije i rejting agencije.

Prvi proračun za Hrvatsku u eurozoni i Schengenu  

Unatoč tome, premijer Andrej Plenković ne odbacuje mogućnost da hrvatsko gospodarstvo i u sljedećoj godini ostvari bolje rezultate od onih na koje Banski dvori u ovom trenutku računaju.

"Ovo je prvi proračun koji se donosi za razdoblje u kojem će Hrvatska biti članica europodručja i Schengena. To mijenja naš položaj i utjecat će i na naš razvitak", kazao je Plenković na sjednici Vlade.

Unatoč tome, u Banskim dvorima značajniji oporavak očekuju tek u 2024. i 2025. godini. Vladina projekcija rasta hrvatskog BDP-a za 2024. godinu iznosi 2,7 posto, a za 2025. godinu 2,6 posto.

I novi proračun u znaku pomoći građanima i tvrtkama u krizi 

Plenković je najavio i da će Vlada i u sljedećoj godini nastaviti s provedbom mjera za pomoć gospodarstvu i građanima u uvjetima  inflacije. U Banskim dvorima, naime, u sljedećoj godini očekuju inflaciju na razini 5,7 posto. Za mjere pomoći tvrtkama i građanima u sljedećoj će godini izdvojiti 643,2 milijuna eura.

"I ovaj proračun mora biti na tragu mjera Vlade za borbu protiv krize. Cilj je očuvati gospodarski rast i razvoj i sigurnost naših građana", poručio je Plenković.

Vlada najavljuje veće javne investicije i bržu obnovu od potresa 

Dodao je kako država i u sljedećoj godini namjerava nastaviti s javnim investicijama, posebno u energetici i politici zelene tranzicije. 

Također, namjera je Vlade povući više novca iz fondova EU i ubrzati obnovu od potresa, kao i više novca uložiti u vojsku i policiju. Cilj je i nastavak rasta plaća i mirovina.

Ukupni proračunski prihodi u 2023. godini 24,9 milijardi eura

Ukupni proračunski prihodi u sljedećoj godini planiraju se u iznosu od 24,9 milijardi eura, što je devet posto više nego u ovoj godini, kazao je Primorac.

Od toga, porezni bi prihodi trebali iznositi 13,3 milijardi eura, ili 4,8 posto više nego u 2022. godini.

Država od PDV-a u sljedećoj godini planira ubrati 9,1 milijardi eura. Od posebnih poreza i trošarina proračun bi sljedeće godine trebao ubrati 2,2 milijardi eura, a od poreza na dobit 1,6 milijardi eura. Od doprinosa bi se u državnu blagajnu trebalo sliti četiri milijarde eura.

Pomoć EU u sljedećoj godini očekuje se u iznosu od pet milijardi eura, što je gotovo za trećinu više nego u ovoj godini.

Ukupni rashodi 26,7 milijardi eura

Ukupni rashodi u sljedećoj godini planirani su u iznosu od 26,7 milijardi eura, što je 8,8 posto više nego u ovoj godini.

Vlada je među prioritete u sljedećoj godini uvrstila nastavak već spomenute provedbe mjera za pomoć građanima i tvrtkama te obnove od potresa. Tu su i daljnji rast kvalitete socijalne skrbi, održivost mirovinskog sustava i nastavak provedbe demografskih mjera.

Velika očekivanja u Banskim dvorima imaju od investicijskih projekata u energetici. Među njima su proširenje LNG terminala u Omišlju i izgradnja plinovoda od Zlobina do Bosiljeva. Sve boi to Hrvatsku trebalo pretvoriti u energetski regionalni hub.

Tu su i projekti u zdravstvu i vodnom gospodarstvu te zelenoj i digitalnoj tranziciji. U planu je i jačanje obrambenih i sigurnosnih sposobnosti, odnosno vojske i policije, kojima se u 2023. godini dodjeljuje 86,9 milijuna eura više.

Proračunski deficit unutar granica iz Maastrichta

Kada se podvuče crta, proračun opće države, u koju, osim središnje državne blagajne, ulaze i izvanproračunski fondovi i lokalna samouprava, u sljedećoj bi godini trebao biti u minusu od oko 1,7 milijardi eura ili 2,4 posto hrvatskog BDP-a.

To je u okviru kriterija iz Maastrichta, koji toleriraju proračunski deficit od tri posto BDP-a. Tim više što, kada se provedu još neke prilagodbe proračunskih transakcija, ukupan proračunski manjak, po metodologiji EU, iznosi i nešto manje, oko 1,6 milijardi eura ili 2,3 posto BDP-a. 

Nastavak pada udjela javnoga duga u BDP-u

U Vladi očekuju da će se i u sljedećoj godini nastaviti smanjivati udio javnoga duga u BDP-u. Tako bismo ovu godinu trebali zaključiti s javnim dugom u iznosu od 70,2 posto BDP-a, dok bi on u 2023. godini, prema Vladinoj računici, trebao iznositi 67,9 posto BDP-a. Pritom valja naglasiti kako će sam nominalni iznos javnoga duga i u sljedećoj godini nastaviti rasti, no zbog veće ekonomske aktivnosti padat će njegov udio u BDP-u.

"Izgledi u sljedećoj godini znatno su slabiji i neizvjesniji nego u ovoj, i to zbog posljedica ruske agresije na Ukrajinu koje se osjećaju i u Hrvatskoj. No, državni proračun i u takvim okolnostima mora biti usmjeren na očuvanje gospodarskog rasta i makroekonomske stabilnosti", zaključio je Primorac.

U Vladi ne očekuju povećanje nezaposlenosti u sljedećoj godini

Dodao je kako u takvim okolnostima do izražaja dolazi uloga države, odnosno njena potrošnja i javne investicije kao generator rasta gospodarstva.

U Vladi ne očekuju da će jako usporavanje hrvatskoga gospodarstva u sljedećoj godini donijeti značajnije promjene na tržištu rada pa procjenjuju da će stopa nezaposlenosti ostati na ovogodišnjoj razini.