Jen na klimavim nogama: Šta se događa s japanskom valutom?

Tokom pandemije Covida mnoge su druge nacije prihvatile tu taktiku kako bi podržale svoje privrede.

Te zemlje sada podižu kamatne stope, ali je Bank of Japan (BOJ) u petak opet zadržala svoju glavnu stopu ispod nule. A to je loše za njegovu valutu.

Na jen se dugo gledalo kao na sigurnu luku, koju su ulagači tradicionalno kupovali u vrijeme krize.

No taj je status sada na klimavim nogama. Samo ove godine izgubio je više od petine svoje vrijednosti u odnosu na američki dolar i dostigao najnižu stopu od 1990. godine.

Zašto se ovo događa?

Pad jena potaknut je razlikom između kamatnih stopa u Japanu i SAD-u.

Od marta, američka središnja banka agresivno je podigla svoju glavnu kamatnu stopu - s 0,25% na 3,25% - dok se pokušava uhvatiti u koštac s rastućim troškovima života.

Više kamatne stope čine valutu privlačnijom ulagačima.

Kao rezultat toga postoji manja potražnja za valutama iz zemalja s nižim kursevima i tim valutama pada vrijednost.

Ekonomska stagnacija

Međutim, neki stručnjaci vjeruju da slab jen odražava stanje financija u zemlji.

Privrednog rasta gotovo da nije bilo u posljednje tri decenije.

Japan se takođe suočio s demografskom tempiranom bombom niske stope nataliteta i stanovništva s najvećim brojem starijih ljudi na svijetu.

Vlada je dopustila nekim stranim radnicima da pomognu u rješavanju problema , ali još uvijek postoji snažno protivljenje imigraciji.

“Nema razloga za jačanje jena”, kaže Takeshi Fujimaki, bivši savjetnik investitora milijardera Georgea Sorosa.

Očekuje da će japanska valuta dosegnuti 180 u odnosu na američki dolar prije nego što konačno padne u vrijednosti, kao šta je ranije upozoravao .

Hoće li Japan povećati stope?

Guverner BOJ-a, Haruhiko Kuroda je rekao da je privreda preslaba da bi podnijela više kamatne stope.

Kao i veći dio ostatka svijeta, japanski potrošači bore se s rastućom inflacijom , ali to su pozdravili kreatori politike, koji su dugo željeli porast cijena.

Kuroda kaže da je trenutna politika banke neophodna kako bi joj se pomoglo da postigne ciljanu inflaciju od 2%.

To je zato što se Japan već godinama suočava s deflacijom, odnosno padom cijena, što je loše za ekonomiju i privredu jer kada cijene neprestano padaju, potrošači se suzdržavaju od kupovine velikih artikala jer očekuju da će u budućnosti biti jeftiniji.

Šta Japan može učiniti?

Japan nije intervenirao na globalnom valutnom tržištu kako bi podržao jen gotovo dvije i po decenije.

Međutim, prošlog mjeseca, dok je valuta padala, vlasti su uskočile, potrošivši 21 milijardu dolara (18,3 milijarde funti).

Pomoglo je nakratko, ali uskoro je valuta opet pala, ovaj put prešavši 150 jena za dolar.

To je navodno pokrenulo novu intervenciju, ovaj put s procijenjenih 37 milijardi dolara.

Japanska vlada zasad je odbila potvrditi da je ponovno uskočila, iako su trgovci rekli da su uočili znakove još jedne intervencije ranije ovoe sedmice.

Stručnjaci su upozorili da će ovi pokušaji da se podupre jen ikada imati samo kratkoročni učinak.

"To je da pokaže stav japanske vlade da ne želi daljnje slabljenje japanskog jena", rekao je Eisuke Sakakibara, bivši visoki zvaničnik u japanskom ministarstvu financija.

Šta to znači za potrošače i firme?

Slab jen čini sve što Japan kupuje skupljim.

Zemlja se uvelike oslanja na uvezenu naftu i plin. Zbog kursa i rasta cijena energije, količina novca koju je potrošila na uvoz prošlog mjeseca skočila je za 46%.

Ali nisu sve loše vijesti za preduzeća. Novac koji japanski izvoznici zarade u inostranstvu kod kuće vrijedi puno više. Kako izvoz čini oko 15% ukupne privredne aktivnosti zemlje, to nije beznačajno.

Međutim, kupovna moć japanskih potrošača u posljednjoj je deceniji prepolovljena. Prije deset godina, za 10.000 jena mogao bi se kupiti predmet vrijedan 132 dolara, ali danas možete dobiti nešto što vrijedi samo 67 dolara, piše BBC.

To je veliki problem jer prosječne plaTe u Japanu gotovo da nisu porasle u više od tri decenije.

Pitanje je još akutnije kada ljudi trebaju koristiti jene za plaćanje stvari u inostranstvu, na primjer kada putuju ili im djeca studiraju u inostranstvu.

Jesu li to dobre vijesti za turiste?

Kad je vrijednost jena počela padati, granice Japana još su bile zatvorene pa ljudi nisu osjetili veliki učinak.

Međutim, sada kada je Japan počeo dopuštati posjetioce u kliznoj vrijednosti valute, zemlju čini privlačnijom za turiste, jer njihov novac za odmor ide dalje.

U 2019. Japan je primio 32 miliona stranih posjetilaca, koji su potrošili oko 5 triliona jena (33,6 milijardi dolara; 29,7 milijardi funti).

Iako je broj turista još daleko od tog nivoa, investicijska banka Goldman Sachs predviđa da bi dolazna potrošnja mogla doseći 6,6 bilion jena u roku od godinu dana od potpunog ponovnog otvaranja zemlje.